Analiza Eurostata

U skladu s najnovijim izvješćem Europskog statističkog ureda Eurostat, vrijednost uvoza energenata u Europsku uniju u četvrtom tromjesečju 2023. godine zabilježila je izniman pad, dosegnuvši 111,3 milijarde eura ili ukupno 187,9 milijuna tona. Uspoređujući s istim razdobljem prethodne godine, ova brojka označava smanjenje od impresivnih 34,2 posto, dok je količinski pad iznosio 11,7 posto.

Analiza Eurostata također pokazuje kontinuirani trend smanjenja vrijednosti i količine uvoza energenata kroz cijelu 2023. godinu. U usporedbi s prethodnom godinom, vrijednost uvoza je opala za 35 posto, dok je količinski pad iznosio 9,4 posto.

Najveći poticaj za promjenu vrijednosti uvoza energenata dolazi od značajnog smanjenja cijena tijekom protekle godine. U tom kontekstu, vrijednost uvoza prirodnog plina bilježi najveći pad, smanjujući se za 52,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je količinski pad iznosio 16,1 posto. Ovaj pad cijena prirodnog plina dolazi nakon izrazitog rasta u 2022. godini, kada je zabilježeno povećanje vrijednosti od 200,4 posto.

Nadalje, Eurostat ističe kako smanjenje uvoza energenata dolazi u kontekstu europskog plana za smanjenje potrošnje, koji zahtijeva smanjenje potrošnje plina za najmanje 15 posto. Ovaj plan prvotno je pokrivao razdoblje od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023., no nedavno je produžen do 31. ožujka ove godine.

Kada je riječ o uvozu konkretnih vrsta energenata, Eurostat navodi kako je pad cijena naftnih derivata rezultirao smanjenjem njihove uvezene vrijednosti za 17,2 posto, dok je količinski pad iznosio 2,8 posto u 2023. godini. Nasuprot tome, naftna ulja doživljavaju rast cijena u 2022. godini, što je rezultiralo povećanjem vrijednosti uvezenih naftnih ulja za 71,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Izvješće dodaje da je većina uvezenih naftnih ulja u četvrtom tromjesečju prošle godine stigla iz Sjedinjenih Američkih Država, čineći 17 posto, dok su Norveška i Kazahstan slijedili s 13,1 i 9,2 posto.

U pogledu prirodnog plina, više od polovice uvoza dolazi iz Norveške (53,4 posto), s Alžirom (15,9 posto) i Rusijom (12,7 posto) kao značajnim dobavljačima.

Kada je riječ o ukapljenom prirodnom plinu (LNG), Sjedinjene Američke Države osiguravaju gotovo polovicu uvoza, čineći 49,4 posto, dok Rusija i Alžir slijede s 13 i 11,1 posto.

Related Posts