[vc_row][vc_column width=”1/3″]Zemlje eurozone tražile su previše od grčkog naroda u zamjenu za međunarodne spasonosne zajmove, priznao je u razgovoru za nizozemske medije bivši šef eurogrupe Jeroen Dijsselbloem.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] “Vezano za reforme, od grčkog smo naroda tražili puno, tražili smo previše”, rekao je Dijsselbloem gostujući u subotu u informativnoj tv emisiji Nieuwsuur.
“Reforme je teško provesti i u društvu s vladom koja dobro funkcionira, što u Grčkoj očito nije bio slučaj”, dodao je.
[/vc_column][/vc_row]
Grčka je 20. kolovoza zaključila najveći paket financiranja u ekonomskoj povijesti, u sklopu kojeg je zemlji od 2010. godine isplaćeno ukupno 288 milijardi eura financijske pomoći, s EU-om kao najvećim kreditorom. Za vrijeme krize grčko se gospodarstvo smanjilo za četvrtinu, gurnuvši trećinu građana u siromaštvo i primoravši tisuće na selidbu u inozemstvo. “Grčka očito nije priča o uspjehu”, zaključio je Dijsselbloem. “Njihova je kriza bila toliko duboka da se to ne može nazvati uspjehom”.
Dijsselbloem je bio šef eurogrupe ministara financija eurozone od 2013. do početka ove godine i vodio je desetke dugotrajnih kriznih sastanaka na kojima su dogovarani zajmovi za Grčku, Cipar i španjolski bankarski sektor. Povukao se iz nizozemske politike nakon što je njegova Stranka rada doživjela težak poraz na prošlogodišnjim izborima i sprema se objaviti knjigu o vremenu provedenom na čelu eurogrupe.
