Utrka u isporuci cjepiva, kao utrka u iskazivanju međunarodne moći

Branimir Vidmarović
O  pitanju isporuke cjepiva za portal Direktno Andrea Latinoović je razgovarala  s Branimirom Vidmarovićem, političkim analitičarom i stručnjakom za međunarodnu politiku.

”Utrka za prvo cjepivo protiv korona virusa između svjetskih sila prelazi iz domene znanosti u domenu velike politike, što a priori ne može biti dobro. U borbi za vanjskopolitički prestiž i znanstvenu dominaciju vlade zemalja pritišću laboratorije i proizvođače da ubrzaju razvoj i preskaču neophodne etape kliničkog testiranja i verifikacija učinkovitosti i sigurnosti cjepiva. Neki pozitivni rezultati istraživanja se na nacionalnim razinama predstavljaju kao apsolutno pobjede, poput ruskog slučaja.

Cjepivo je postala stvar međunarodnog ugleda i moći. U pozadini svega je nadmetanje za sfere utjecaja i znanstvenu dominaciju. Rusi nisu bez veze svog deklariranog pobjednika nazvali Sputnik V, jer to ime dobro odražava narav utrke i visinu uloga. Poput svemirske utrke, utrka za uspješno cjepivo će pokazati sposobnost zemalja da u najkraćem mogućem roku mobiliziraju i usklade znanstvene, tehnološke i financijske kapacitete. Stoga je ovo, bez obzira radi li se o sustavima državno-kontrolirane ekonomije ili slobodnog tržišta, borba među državama”, govori Vidmarović o sadašnjoj situaciji s pronalaskom cjepiva protiv korona virusa.

”Korona virus je prijetnja koja se ne može riješiti količinom podmornica, nosača aviona, nuklearnim potencijalom, ili povećanjem likvidnosti tržišta, što ga stavlja u zaseban red globalnih problema. On prije svega negativno utječe na gospodarsko stanje i društvenu komponentu života pojedinaca, zajednica i država. Zato je za vlade velikih zemalja pitanje cjepiva donekle mesijanska stvar; efekt učinkovitog cjepiva teoretski bi bio doista sveobuhvatan. Za Amerikance bi to bio dokaz nadmoći slobodnog tržišta, demokracije i američkog vodstva, za Kineze dokaz nadmoći državne ekonomije i saniranje reputacijske štete, a za Ruse status svestrane velesile i konstruktivnog igrača.

No, veliko je pitanje hoće li se sve odviti onako kako su zamislili lideri. Prvi problem je, naravno, forsiranje rezultata i skakanje pred rudo. Kamo sreće ako će potencijalna cjepiva biti nedovoljno učinkovito. Jer, što ako će postotak rizika ozbiljnih komplikacija biti veći od općeprihvaćenih standarda?

Drugi problem je smanjenje broja oboljelih. Proizvođači se muče s pronalaskom dovoljno velikih grupa za klinička testiranja. To ne bi bio problem da se testiranja mogu odvijati tijekom nekoliko godina. No, imperativ žurnosti primorava proizvođače da donose zaključke na temelju puno manjih grupa.

Treći problem je ‘sekuritizacija’ cjepiva i sfera razvoja i uporabe. Cjepivo bi u idealnom svijetu trebalo biti javno dobro, no stvarnost je drugačija Spominju se hakerski napadi, krađe tehnologija itd. Već sada zemlje ulažu velike diplomatske i lobističke napore da osiguraju laboratorije, narudžbe i tržišta. Tako je SAD potpisao ugovor s francuskim Sanofijem, što je strahovito naljutilo francusku vladu koja smatra da domaći proizvođači moraju gledati javno dobro i interes EU”, naglašava.

”Realno je očekivati da će nakon puštanja cjepiva u opticaj velike sile proglasiti tuđe cjepivo nesigurnim, ili čak sigurnosnom prijetnjom. Teško je očekivati da bi, primjerice, Washington, mogao koristiti rusko, ili kinesko cjepivo. Ne treba odbaciti ni mogućnost uvođenja sankcija za američke partnere koji se odluče za rusku ili kinesku inačicu.

Četvrti problem je dostupna količina cjepiva. Svaka će zemlja prvo nastojati osigurati cjepiva za sebe. Rusija kani prvo prisilno cijepiti zdravstvene i prosvjetne radnike. Iz Kine stižu glasine o prioritetu cijepljenja vojnih osoba. Nakon što pokriju domaće potrebe, cjepiva će se distribuirati po prioritetnim partnerskim zemljama. Važniji će prvi dobiti cjepiva. To je loše za zemlje u razvoju i siromašne zemlje, jer to osim zdravstvenih pitanja otvara put ka uporabi cjepiva kao alatu prisile i neokolonijalne politike. No ipak, pitanje je pojedina zemlja biti u stanju proizvesti cjepiva u kratkom roku”, ističe Vidmarović.

Vidmarović, međutim, podsjeća i na prevažnu stvar: ”Za Donalda Trumpa, kojega u studenom očekuju teški izbori, uspješno cjepivo je egzistencijalno pitanje koje je važnije negoli za kolege u Moskvi i Pekingu. Cjepivo je za njega jedan od ključnih elemenata političkog opstanka. Zdravlje Amerikanaca i gospodarski oporavak za njega sada teško mogu biti samostojeće vrijednosti izvan elektoralnog konteksta. Financial Times javio je da Trump razmatra mogućnost zaobilaženja američkih regulativnih standarda kako bi ubrzao razvoj cjepiva na Oxfordskom sveučilištu. Pri tome je optužio tzv. ‘duboku državu’ za namjerno uplitanje i usporavanje procesa”.

Zanima nas što se točno misli pod tim terminom ”duboka država” (deep state), kojega mnogi upotrebljavaju, čak ni ne znajući pravo značenje toga kompleksnoga pojma. ”Duboka država je neznanstvena teorija koja tvrdi da unutar legitimno izabrane vlade postoji paralelna država u kojoj se isprepliću interesi visokih financija i politike i koja utječe na politiku zemalja vođena svojim, ‘zlim’ interesima. U stvarnosti, riječ je o srednjoj birokraciji i regulativnim okvirima. Naime, svaka odredba, ili zakon se nakon parlamenta i vlade spuštaju u ministarstva, urede, agencije. No, tamo dolazi do stručne interpretacije. Svako tijelo ograničeno je svojim unutarnjim pravilnikom, ne propisanim standardima, proračunom, kompetencijama te ulogom i hijerarhijom unutar države. Tijela ne mogu na isti način ispunjavati pojedine elemente legislative. Jedno tijelo može pristupiti pitanju redukcionistički, a drugo amplifikacijski. Često su ustaljeni postupci i procedure puno čvršći i važniji od propisa koji stižu odozgo. U velikim sustavima profesionalna, nepolitička birokracija jako drži do unutarnjih propisa i procedura. Ta proceduralnost je bitan dio sustava ravnoteže, bez obzira je li riječ o demokraciji, ili autoritarnom režimu. Preskakanje procedure službenici ne vide kao dobru stvar koja ubrzava proces već kao na destruktivan potez.

Isto tako, u fazi prikupljanja mišljenja svako tijelo vidi situaciju na svoj specifičan način što doista može utjecati na konačna politička rješenja, ovisno o poziciji, prestižu i utjecaju koje tijelo ima u državnom sustavu. Pri tome svako tijelo u državnom sustavu ima svoj prestiž i nadmeće se za udio u proračunu. Stoga neka važna državna pitanja i probleme tijela po svom nahođenju mogu umanjiti, ili predstaviti kao veću prijetnju ne bi li osigurala veću državnu podršku. U nekom smislu, profesionalna birokracija u velikim zemljama jest ‘zemlja u zemlji’, ali ne kao maliciozan organizam, već zona koja priječi preveliko uplitanje građana u demokratski ciklus i preveliko uplitanje politike u profesionalno upravljanje tehničkim državnim pitanjima. Političar može zatražiti da se izdvajanje za obranu poveća za sto milijardi dolara, no u konačnici će relevantna birokracija odrediti koliko su politički apetiti usklađeni sa stvarnim životom”, objašnjava Branimir Vidmarović za Direktno.

Na kraju, precizno navodi i gdje, zapravo, nastaju komplikacije u ”’dubokoj državi”: ”Problem nastaje kada se profesionalna birokracija istrebljuje u korist političke birokracije, poput Hrvatske ili Rusije. No, u zemljama poput SAD-a, ili Njemačke, to nije slučaj. Zato su Trumpove optužbe dio predizborne kampanje. Sjetimo se, Trump je obećao ‘isušiti močvaru’; kao protestni kandidat obećao je pobijediti sustavnu birokraciju srednje razine i kreirati narodni brzojav gdje bi se želje ljudi odmah pretvarale u relevantne politike i zakone. No, nijedna država na planeti ne funkcionira na taj način.

Političke igre s cjepivom ozbiljna su stvar. Standardi Američke administracije za lijekove i prehranu ne postoje bez veze. Preskakanje procedura i optužbe ne pridonose stabilnosti sustava i jačanju povjerenja. Jer, kada cjepivo jednom bude gotovo, trebat će nagovoriti ljude da se cijepe. Stoga napad na institute koji odgovaraju za sigurnost cjepiva u situaciji kada se zagovara imperativ tog istoga cijepljenja nije produktivan”, kazao je Vidmarović za Direktno.

You may also like

0 comments