Usvojen EU plan, Hrvatska ima dobru polugu za razvoj

750 milijardi eura
Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u utorak ujutro, nakon pet dana maratonskih pregovora, dogovor o planu oporavka EU nakon pandemije koronavirusa teškom 750 milijardi eura i sedmogodišnjem proračunu od 1074 milijarde eura.

“Uspjeli smo. Vjerujem da će ovaj dogovor biti promatran kao ključni trenutak na europskom putovanju, ali će nas također uvesti u budućnost”, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima.

Plan za oporavak od 750 milijardi eura predviđa 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova. Ovaj sporazum šalje konkretan signal da je Europa snaga za akciju”, kazao je Michel na konferenciji za novinare. “Ne radi se samo o puno novca, već o radnicima i obiteljima, njihovim radnim mjestima, zdravlju i njihovoj dobrobiti. Vjerujem da će se na ovaj sporazum gledati kao na ključni trenutak europskog putovanja, ali će nas također lansirati u budućnost”, istaknuo je Michel.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je kazao da se radi o “uistinu povijesnom” sporazumu te da je uvjeren da plan oporavka i višegodišnji financijski proračun mogu odgovoriti na izazov koji predstavlja pandemija koronavirusa. “Ovo je samit čiji su zaključci uistinu povijesni (…) prvi puta smo uspostavili kolektivni plan oporavka i s tim planom ćemo tijekom naredne tri godine gotovo udvostručiti europski proračun”, kazao je šef francuske države.

Charles Michel je predložio da od 750 milijardi teškog europskog fonda, 390 milijardi budu nepovratna sredstva, dok je prema prvom prijedlogu to trebalo biti 500 milijardi eura, a ostatak se odnosi na zajmove. “Veličanstveno je vidjeti da smo uspjeli. Učinili smo golemi korak i zacrtali budućnost Europske unije”, lazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon gotovo 100 sati pregovaranja.

Posljednji europski maratonski samit održan je 2000. u Nici i trajao je punih pet dana.

Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica porasle, drugi dan zaredom, jer su čelnici Europske unije postigli dogovor o paketu pomoći gospodarstvu, kojemu prijeti duboka recesija.

Europske ulagače ohrabrila je vijest da su rano jutros čelnici Europske unije postigli dogovor o paketu pomoći gospodarstvu u u borbi protiv pandemije koronavirusa u iznosu od 750 milijardi eura. Postigli su i dogovor o sedmogodišnjem proračunu u iznosu od 1.074 milijarde eura.

Podršku tržištima pruža i nada ulagača da će uskoro biti razvijeno cjepivo protiv koronavirusa jer nekoliko projekata daje obećavajuće rezultate. O tome posljednjih dana izvještavaju farmaceutske kompanije, kao što su AstraZenica, CanSino Biologics te partnerstvo između Pfizera njemačke biotehnološke kompanije BioNTech.Zbog toga ulagači i dalje ignoriraju podatke o širenju koronavirusa. U svijetu je dosad tim virusom zaraženo više od 14 milijuna ljudi, a umrlo ih je više od 600 tisuća.

Dogovor čelnika EU-a o planu oporavaka i sedmogodišnjem proračunu dobar je kompromis i Hrvatska može biti iznimno zadovoljna jer će s preko 22 milijarde eura imati sjajnu polugu za provedbu reformi i gospodarski oporavak, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković. “Mislim da svi, kao šefovi država ili vlada možemo iskazati zadovoljstvo da je došlo do kompromisa, koji je jako dobar, zato što su svi nešto dobili, a najviše će dobiti proces gospodarskog oporavka u državama članicama”, izjavio je Plenković, nakon završetka maratonskog samita, koji je trajao pet dana.

Hrvatska će iz novoga Višegodišnjeg finanancijskog okvira (VFO) imati nešto više od 12,6 milijardi eura i iz novog instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) 9,4 milijarde eura. Od tih 9,4 milijarde, nešto više od 5,9 milijardi su bespovratna sredstva, a 2,350 milijardi su zajmovi. “Ovo je postignuće bez presedan. Dobili smo više nego dvostruko sredstava nego u prvih sedam godina članstva”, rekao je Plenković. Nacionalna omotnica koju je Hrvatska imala u VFO-u za 2014-2020. iznosi 10,7 milijardi eura.

Plenković je istaknuo da je unutar nacionalne omotnice uspio izlobirati dodatnih 400 milijuna eura pozivajući se na argument da je Hrvatska jedina članica, koja je koristila samo jedan VFO i još 100 milijuna za ruralni razvoj.

You may also like

0 comments