Usvajanje paketa za oporavak prioritet do kraja godine

EU Next Generation
Usvajanje paketa za oporavak u zakonodavnim institucijama Europske unije apsolutni je prioritet kako bi bio spreman do početka sljedeće godine, istaknuli su u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, Europskog parlamenta David Sassoli i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Von der Leyen, Sassoli i Merkel, čelnica zemlje koja predsjedava Vijećem EU-a telefonski su razgovarali o sljedećim koracima potrebnim za usvajanje paketa koji uključuje Višegodišnji financijski okvir (VFO) i novi instrument EU sljedeće generacije (NGEU).

Nakon što su se na maratonskom samitu od 17. do 21. srpnja čelnici zemalja članica dogovorili o tom paketu, sada je potrebno dogovor pretočiti u provedbene akte u redovitom zakonodavnom postupku, što je posao Vijeća EU-a i Europskog parlamenta.

– Sudionici sastanka su potvrdili da je brzo postizanje dogovora (o tom paketu) najveći prioritet u idućim tjednima i složili se da nema vremena za gubljenje, priopćila je EK nakon sastanka.

– Složili su se oko metode i kalendara kako bi osigurali da paket oporavka bude na snazi do 1. siječnja 2021. godine, stoji u priopćenju.

Jedna od obveza koja čeka zemlje članice u predstojećem razdoblju jest ratifikacija odluke o podizanju gornje granice proračunskih prihoda EU-a.

Dogovor o instrumentu EU sljedeće generacije predviđa da se EK na financijskim tržištima zaduži za 750 milijardi eura. Dio od 390 milijardi će kao bespovratnu pomoć proslijediti zemljama članicama, a 360 milijardi kroz zajmove. Da bi se EK mogla zadužiti, Europsko vijeće mora privremeno podići gornju granicu vlastitih sredstava, odnosno prihoda europskog proračuna. Riječ je o najvišem mogućem iznosu doprinosa koji se može tražiti od zemalja članica za punjenje proračuna.

U praksi je dogovoreni iznos VFO-a uvijek manji od najviše gornje granice. Ta razlika između stvarnog iznosa VFO-a i najviše gornje granice poslužit će kao jamstvo za zaduživanje na financijskim tržištima. Odluku o podizanju gornje granice proračunskih prihoda moraju ratificirati sve zemlje članice u svojim parlamentima do kraja ove godine.

Pregovori o sektorskim programima u okviru VFO-a također trebaju biti dovršeni do kraja godine. Von der Leyen je predložila da se sastanci u tom formatu redovito održavaju od sredine rujna kako bi se osigurao brzi napredak u tom procesu, piše HRT.

Rast gospodarstva eurozone u idućoj godini bit će nešto snažniji nego što se ranije mislilo, pokazala je najnovija anketa Reutersa, provedena nakon što su čelnici Europske unije postigli dogovor o fondu za oporavak gospodarstava pogođenih koronakrizom, vrijednom 750 milijardi eura.

No, ekonomisti koji su sudjelovali u anketi provedenoj od 22. do 28. srpnja također su zaključili da će trebati najmanje dvije godine da se bruto domaći proizvod (BDP) eurozone vrati na razine prije izbijanja pandemije, unatoč tisućama milijardi eura poticaja iz Europske središnje banke (ECB) i od vlada.

Slijedom dogovora o fondu za oporavak EU-a, koji je bio očekivan ali i postignut ranije nego su mnogi analitičari predviđali, EU će se po prvi put na tržištu kapitala zadužiti. Ali ti se poticaji gospodarstvu neće osjetiti prije 2021. godine.

Oko tri četvrtine ekonomista, odnosno njih 29 od 38 koliko ih je sudjelovalo u toj anketi, reklo je da su se njihova očekivanja poboljšala u vezi izgleda za gospodarstvo eurozone od iduće godine pa nadalje, među kojima su trojica rekla da su njihova očekivanja značajno poboljšana. No, zasad su tek blago podigli svoje procjene rasta.

“Dok veličina fonda nije dovoljno velika da bi značajnije promijenila situaciju s makroekonomskog stajališta, zajedničko izdanje duga takvoga iznosa povijesni je korak za Europu i predstavlja ključnu promjenu u načinu na koji EU rješava krize”, rekao je Angel Talavera, čelnik odjela za europsku ekonomiju pri Oxford Economicsu.

Gotovo 70 posto ispitanika reklo je da će trebati najmanje dvije godine da BDP eurozone dosegne razine prije Covida-19. Nijedan ispitanik nije rekao da će za to trebati manje od godine dana. Jedna druga anketa Reutersa, u kojoj je sudjelovalo gotovo 60 ekonomista, pokazala je da će gospodarstvo eurozone u 2020. pasti za osam posto, što bi bila najgora gospodarska izvedba od uvođenja eura. Nakon toga bi u 2021. trebao uslijediti rast od 5,5 posto, kao što je bilo predviđano u prijašnjoj anketi.

Najnovija anketa Reutersa pokazuje i da je BDP u drugom kvartalu pao za 11,8 posto u odnosu na prvi kvartal. Prije tjedan dana ekonomisti su predviđali pad od 12,2 posto. Potom predviđaju da će u ovome kvartalu porasti za 8,1 posto a u idućem za 2,8 posto, čime su pak blago snizili ranije prognoze.

Za 2021. u prvom kvartalu predviđaju rast od 1,4 posto, kao i u prijašnjoj anketi, a potom u iduća tri kvartala rast od 1,1 posto, 0,8 posto te 0,6 posto, što je nešto više nego su predviđali u anketi prije postizanja dogovora o paketu poticaja. Za dva najveća gospodarstva eurozone ekonomisti predviđaju snažniji oporavak u 2021. godini nego su očekivali u travnju.

Hrvatski sabor u četvrtak će raspravljati o potvrdi triju ugovora o zajmovima s međunarodnim financijskim institucijama ukupno vrijednima gotovo 660 milijuna eura, namijenjenima rješavaju krize uzrokovanu pandemijom Covid-19, obnovi nakon potresa i jačanju javnog zdravstva. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je u srijedu da su porezni prihodi od početka godine do sada između 14 i 15 posto niži u odnosu na lani, ocijenivši kako je punjenje proračuna na tragu Vladinih očekivanja i da su stvari pod kontrolom.

You may also like

0 comments