[vc_row][vc_column width=”1/3″]Pad cijena nafte u fokusu je svjetskih burzi posljednjih nekoliko tjedana. Trenutna je cijena 61 dolar za barel. [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Razlog tomu su povećane zalihe nafte u SAD-u Ite sumnja u dogovor OPEC-a o smanjenju proizvodnje nafte sljedećega tjedna.
Piše Ivan Brodić[/vc_column][/vc_row]
Sumnja u dogovor se obrazlaže time što je zabilježen snažan rast proizvodnje nafte među neovisnim proizvođačicama te Trumpovim zagovaranjem snažnije proizvodnje ugljikovodika u SAD-u, poglavito iz nekonvencionalnih izvora. Do kraja ove godine takva bi proizvodnja trebala porasti za 2.3 milijuna barela na dan, a potražnja će, prema Međunarodnoj agenciji za energetiku porasti za 1.3 milijuna barela na dan.
U takvim okolnostima postavlja se pitanje moći kartela za ograničenjem proizvodnje, iako će Saudijska Arabija, prema jučerašnjem priopćenju, smanjiti proizvodnju i pokušati utjecati na OPEC kako bi smanjio opskrbu za 1.4 milijuna barela. Cilj je sastanka u Beču, sljedećega tjedna, takvo smanjenje proizvodnje i oporavak cijene.
[quote_box name=””]
OPEC čine Alžir, Angola, Ekvador, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela.[/quote_box]
Prema tome, mogli bismo reći kako OPEC postaje sve manje važan jer što god OPEC odlučio, neće biti nekog velikog efekta na zemlje koje nisu članice ili pak na zagovornice jeftinije nafte. Također, sankcije Iranu i kriza u Ukrajini mogli bi utjecati na daljnji pad cijena nafte.
Pad cijena nafte gotovo sigurno osjetno neće osjetiti industrija i manji potrošači, jer malo je vjerojatno, u atmosferi pažljivog čuvanja javnih rashoda, kako će država odlučiti smanjiti trošarine ili dio porezne presije.
