Analiza
Eskalacija sukoba između Izraela i Irana u posljednjih nekoliko dana značajno je utjecala na globalna tržišta nafte, uzrokujući volatilnost cijena i potaknuvši zabrinutost za stabilnost svjetske opskrbe energentima. Ovaj sukob, obilježen izraelskim napadima na iranske energetske i nuklearne objekte te iranskim protunapadima, izazvao je strahovanja od moguće blokade Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute za transport nafte. Ovaj dokument pruža detaljnu analizu trenutne situacije, uključujući kretanje cijena nafte, reakcije tržišta, ulogu OPEC-a, te šire ekonomske i geopolitičke implikacije.
Cijene nafte doživjele su značajne fluktuacije tijekom proteklog vikenda i početka tjedna. U petak su cijene barela na londonskom tržištu zabilježile rast od 4,87 dolara, dok je na američkom tržištu zabilježen porast od 4,94 dolara. Međutim, u ponedjeljak su cijene pale ispod 72 dolara, s londonskim barelom na 71,58 dolara (pad od 2,65 dolara) i američkim na 70,39 dolara (pad od 2,58 dolara). Ova korekcija uslijedila je nakon što je postalo jasno da Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko petina svjetske potrošnje nafte (18-19 milijuna barela dnevno), ostaje nesmetan za transport energenata.
Nagli skok cijena zabilježen je u nedjelju kada su izraelski napadi na iranske energetske objekte, uključujući plinsko polje Južni Pars i naftni terminal blizu Teherana, podigli cijenu barela s oko 69 na gotovo 76 dolara, što predstavlja rast od preko 7% u jednom danu. Američka WTI nafta dosegla je 74 dolara po barelu. Ovaj skok odražava tržišnu nesigurnost zbog mogućih poremećaja u iranskoj proizvodnji i izvozu nafte, koja iznosi oko 3,3 milijuna barela dnevno, od čega se više od 2 milijuna izvozi, uglavnom u Kinu.
Sukob između Izraela i Irana eskalirao je nakon izraelskih napada na iranske nuklearne i energetske objekte, uz tvrdnje da Teheran razvija nuklearno oružje. Iran je uzvratio raketnim napadima na izraelske vojne ciljeve, uključujući rafineriju u Haifi. Ova razmjena udara povećava rizik od šireg regionalnog sukoba, posebice zbog iranske prijetnje zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. Takav potez bi izazvao ozbiljne poremećaje u globalnoj opskrbi naftom, uz potencijalni deficit od nekoliko milijuna barela dnevno, što bi cijene nafte moglo podići iznad 100 dolara po barelu, prema analitičarima MST Marqueea.
Iran, kao član OPEC-a, igra značajnu ulogu na tržištu nafte. Iako su izraelski napadi privremeno obustavili dio proizvodnje u plinskom polju Južni Pars, iranski izvozni kapaciteti za sada ostaju netaknuti. Harry Tchilinguirian iz Onyx Capital Grupe ističe da je ključno pitanje hoće li sukob eskalirati do razine koja ugrožava transportne rute. Trenutna stabilnost Hormuškog tjesnaca smirila je tržišta, no rizik od iranske odmazde, uključujući napade na tankere putem saveznika poput Huta u Jemenu, i dalje je prisutan.
Tržišta su burno reagirala na sukob. Investitori su se okrenuli sigurnim ulaganjima poput zlata i američkih obveznica, dok su dionice u Indiji pale za 0,7%, a u SAD-u za više od 1%. Izvješće Wall Street Journala o iranskoj spremnosti za razgovore sa SAD-om i Izraelom, pod uvjetom da se SAD ne uključi u sukob, privremeno je ublažilo napetosti, doprinoseći padu cijena nafte u ponedjeljak.
OPEC i njegovi saveznici (OPEC+) suočavaju se s delikatnom situacijom. Nedavni porast cijena nafte preokrenuo je pad uzrokovan povećanjem proizvodnje u proteklim mjesecima, što je koristilo prihodima članica. Saudijska Arabija, predvodnik OPEC-a, zagovara brzo povećanje proizvodnje kako bi povratila tržišni udio, planirajući povećanja od 411.000 barela dnevno u narednim mjesecima. Generalni tajnik OPEC-a Haitham Al-Ghais izjavio je da trenutno nema potrebe za hitnom reakcijom, budući da iranska proizvodnja nije značajno pogođena. Međutim, daljnja eskalacija sukoba mogla bi prisiliti OPEC+ da preispita svoju strategiju, posebice ako dođe do prekida iranskog izvoza.
Rast cijena nafte već ima opipljive posljedice na potrošače i industriju. U Njemačkoj su cijene goriva porasle za oko dva centa po litri, a ADAC savjetuje vozačima da napune spremnike zbog očekivanog daljnjeg poskupljenja. Trenutne cijene iznose oko 1,65 eura za litru benzina i 1,54 eura za dizel, no daljnja eskalacija sukoba mogla bi značajno povećati troškove. Richard Joswick iz S&P Globala upozorava da bi poremećaji u iranskom izvozu povećali vozarine i premije osiguranja tankera, smanjujući profitne marže rafinerija, posebice u Aziji.
Financial Times naglašava da rast cijena energije povećava inflacijske pritiske, što bi moglo utjecati na monetarne politike središnjih banaka i usporiti globalni gospodarski rast. Brodarske tvrtke u Europi izrazile su zabrinutost zbog sigurnosti pomorskog prometa, dok je zračni promet u regiji već ograničen. Ovi poremećaji ukazuju na krhkost globalnih opskrbnih lanaca u uvjetima geopolitičkih tenzija.
Budućnost tržišta nafte ovisit će o daljnjem razvoju sukoba. U najboljem slučaju, diplomatski napori, poput iranske inicijative za pregovore, mogli bi smiriti tenzije i stabilizirati cijene. Međutim, eskalacija sukoba, posebice ako Iran blokira Hormuški tjesnac ili ako se napadi prošire na druge energetske objekte u regiji, mogla bi izazvati novu naftnu krizu s dalekosežnim posljedicama. Analitičari poput Saula Kavonica upozoravaju da bi cijene mogle premašiti 100 dolara po barelu u slučaju značajnih poremećaja.
Ova situacija podsjeća na ranije naftne krize, poput one iz 1973. godine, koje su imale duboke ekonomske posljedice. Trenutne geopolitičke tenzije naglašavaju potrebu za diversifikacijom izvora energije i jačanjem otpornosti globalnih opskrbnih lanaca. Dok svjetski mediji i analitičari nastavljaju pratiti razvoj događaja, potrošači i industrija suočavaju se s neizvjesnošću, a daljnji koraci Izraela, Irana i međunarodne zajednice bit će presudni za stabilnost tržišta nafte i globalne ekonomije.
