[vc_row][vc_column width=”1/3″]Uvođenje euroa? [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Hrvatska je u ponedjeljak uputila Europskoj središnjoj banci (ECB) zahtjev za uspostavljanje tzv. bliske suradnje između ECB-a i Hrvatske narodne banke (HNB) u obavljanju poslova supervizije kreditnih institucija u okviru Jedinstvenoga nadzornog mehanizma, što je sastavni dio procedure za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERMII), a potom i europodručje, priopćeno je iz Ministarstva financija i HNB-a.[/vc_column][/vc_row]
Namjera je Republike Hrvatske istodobno ući u mehanizam bliske suradnje s ESB-om i u tečajni mehanizam ERM II, navodi se u priopćenju koje je objavljeno na internetskim stranicama Ministarstva i HNB-a.
Bliska suradnja uspostavlja se odlukom ESB-a, na osnovi zahtjeva države članice. U ime RH zahtjev su potpisali ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Prošloga tjedna, naime, Vlada je donijela odluku o uspostavi bliske suradnja između hrvatske i europske središnje banke, a ministra Marića ovlastila za potpisivanje zahtjeva.
Marić tada je podsjetio da je Sabor donio Zakon o potvrđivanju ugovora o stabilnosti i koordinaciji upravljanja ekonomsko-monetarne unije, što se primjenjuje na države članice unutar i izvan euro područja koje su ga i ratificirale. Time je, rekao je Marić, ispunjen i prvi pravni preduvjet približavanja Hrvatske euro području monetarnoj uniji.
“Pristupanjem EU Hrvatska se obvezala uvesti euro kao službenu valutu kada se za to ispune uvjeti. Jedan od koraka u tom procesu uvođenja eura je i omogućavanje bliske suradnje Hrvatske narodne banke sa Europskom središnjom bankom”, rekao je Marić na prošlotjednoj sjednici Vlade.
Kako se navodi u priopćenju, jedinstveni nadzorni mehanizam (JNM) prvi je stup bankovne unije, a čine ga ECB i nacionalna nadležna tijela država članica koje sudjeluju u mehanizmu. Sudjelovanje je automatsko za države članice europodručja, a dobrovoljno za države članice izvan europodručja uspostavljanjem bliske suradnje s ECB-om.
Glavni su ciljevi JNM-a osiguravanje sigurnosti i pouzdanosti europskoga bankovnog sustava te doprinos financijskoj integraciji i stabilnosti u Europskoj uniji. Ulazak u blisku suradnju preduvjet je za sudjelovanje u JNM-u, u kojemu ECB obavlja poslove supervizije nad kreditnim institucijama u europodručju, stoji u priopćenju.
Proces uspostave bliske suradnje s ESB-om sastoji se od dva glavna dijela − prilagodbe regulatornog okvira te sveobuhvatne ocjene kreditnih institucija.
Prvi dio uključuje pripremu i donošenje relevantnih nacionalnih propisa kojima se omogućuje ECB-u provođenje supervizorskih zadataka u skladu sa spomenutim propisima o bliskoj suradnji te ECB-ovu ocjenu tih propisa. U skladu s takvom procedurom, zahtjevu Hrvatske priložen je i nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o kreditnim institucijama, s nacrtom konačnog prijedloga Zakona.
Drugi dio podrazumijeva sveobuhvatnu ocjenu banaka u državi članici koja želi uspostaviti blisku suradnju s ECB-om. Riječ je o ispitivanju banaka koje se sastoji od provjere kvalitete njihove imovine i testiranju njihove otpornosti na šokove. Slijedom toga, hrvatskom zahtjevu priložena je i informacija o kreditnim institucijama, kao i o podružnicama kreditnih institucija iz drugih zemalja koje posluju u Hrvatskoj, odnosno podatak o sveukupnoj imovini za svaku pojedinu banku.
Proces ocjenjivanja kreditnih institucija traje šest do dvanaest mjeseci nakon prilagodbe mjerodavnog nacionalnog zakonodavstva, napominje se.
Na kraju oba dijela procesa, ECB donosi odluku o početku bliske suradnje te utvrđuje koje su od kreditnih institucija u Hrvatskoj značajne institucije nad kojima ECB provodi izravnu superviziju. Nad preostalima, manje značajnim institucijama, HNB će superviziju provoditi u ime ECB-a.
Uspostavom bliske suradnje predstavnici HNB-a bit će članovi zajedničkih supervizorskih timova u ECB-u te provoditi izravnu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj, a HNB će ujedno imati i svog predstavnika u najvišemu supervizorskom tijelu odlučivanja u ESB-u – Nadzornom odboru, zaključuje se u priopćenju.
[quote_box name=””]
Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu oporavila su se u svibnju zahvaljujući pojačanom optimizmu u industriji i među potrošačima čije je raspoloženje na najvišoj razini otkada je Europska komisija počela objavljivati pokazatelje za Hrvatsku, pokazuje u utorak objavljeno istraživanje.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u svibnju za 1,3 boda u odnosu na prošli mjesec, dosegnuvši 113,5 bodova. U ožujku indeks je pao za 3,2 boda u odnosu na prethodni mjesec. Val optimizma iskazali su u svibnju u prvom redu poslovni čelnici u proizvodnom sektoru, iskazan u rastu indeksa za 1,2 boda u odnosu na travanj, na sedam bodova.
Pratili su ih i potrošači, čija su očekivanja u svibnju dosegnula najvišu razinu otkada je EK počela objavljivati pokazatelje za Hrvatsku, iskazana u vrijednosti indeksa od minus 2,4 boda. Time je on uvećan za jedan bod u odnosu na travanj. Blago je porastao i indeks koji iskazuje raspoloženje u građevinskom sektoru, za 0,6 bodova u odnosu na travanj, na 15,7 bodova.
Očekivanja u uslužnom sektoru zadržala su se u svibnju na razini prošlog mjeseca, uz nepromijenjenu vrijednost indeksa od 22,5 bodova. Raspoloženje u maloprodaji zamjetno je pak pogoršano, iskazano u padu indeksa za 1,4 boda, na 8,1 bod.
Bez većih promjena u EU
Na razini Europske unije ESI je u svibnju porastao za 0,3 boda u odnosu na travanj i iznosio je 103,8 bodova, utvrdili su u Europskoj komisiji. Pritom je poboljšanje raspoloženje među potrošačima, iskazano u rastu indeksa za 1,1 bod, neutralizirao val pesimizma u uslužnom sektoru, koji se očitovao u padu indeksa za 1,2 boda u odnosu na travanj..
Očekivanja poslovnih čelnika u industriji i maloprodaji tek su se neznatno promijenila u odnosu na travanj, iskazana u rastu indeksa u proizvodnom sektoru za 0,3 boda dok je indeks za maloprodaju zabilježio identičan bodovni pad. Raspoloženje u građevinskom sektoru bilo je gotovo nepromijenjeno u odnosu na travanj.
Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone naglo je u svibnju pogoršana klima u britanskom gospodarstvu, iskazana u padu ESI-ja za čak 4,7 bodova. U Poljskoj su očekivanja bila nepromijenjena u odnosu na travanj.
Osjetno poboljšana očekivanja u eurozoni
Indeks koji mjeri očekivanja u gospodarstvu eurozone porastao je u svibnju za 1,2 boda u odnosu na travanj, na 105,1 bod, izračunali su u Komisiji. Pritom su očekivanja u industriji osjetno poboljšana nakon godinu dana stagnacije i pojačanog pesimizma, ističu u Komisiji, ukazujući na rast indeksa za 1,4 boda u odnosu na travanj. Zamjetno su poboljšana i očekivanja potrošača, iskazana u rastu indeksa za 0,8 bodova, dok je uslužni sektor bio oprezniji, uz rast indeksa za 0,4 boda.
Klima u maloprodaji bila je gotovo nepromijenjena u odnosu na travanj. Među vodećim je gospodarstvima eurozone najveći val optimizma zabilježen u Francuskoj, iskazan u rastu indeksa za četiri boda u odnosu na prošli mjesec. Izraženo je poboljšano i raspoloženje u Italiji i Španjolskoj čiji su indeksi porasli za 1,7 odnosno 1,3 boda.
U Njemačkoj očekivanja su tek neznatno poboljšana, uz rast ESI-ja za samo 0,4 boda. Odvojeno je izvješće EK o poslovnoj klimi u eurozoni u svibnju pokazalo blago pogoršanje u odnosu na travanj, iskazano u padu pokazatelja poslovne klime (BCI) za 0,12 boda, na 0,3 boda.
Istraživanje pokazuje zamjetno lošije ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju i o knjigama izvoznih narudžbi. Slabije su i ocijenili i ukupne knjige narudžbi. Očekuju pak poboljšanje proizvodnje u predstojećem razdoblju a bolje ocjenjuju i zalihe gotovih proizvoda, pokazuje izvješće EK.
[/quote_box]
