DZS
Gospodarski pokazatelji eurozone i Europske unije za posljednje tromjesečje 2023. godine nisu ohrabrujući, pri čemu Njemačka i Francuska bilježe blagi pad BDP-a, dok je Italija ostala na nuli. Godišnji rast BDP-a za europodručje procjenjuje se na 0,7 posto, a za EU27 na 0,8 posto, s time da Njemačka i Austrija bilježe pad. Hrvatska još nije objavila svoje rezultate, ali prema brzoj procjeni Hrvatske narodne banke, očekuje se nastavak rasta, iako usporenog, na 0,6 posto tromjesečno i 2,9 posto godišnje. Unatoč tom usporavanju, projekcije Vlade o godišnjem rastu od 3,6 posto i dalje su izgledne, ponajprije zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji i optimizmu hrvatskih poduzeća.
Investicije igraju ključnu ulogu u gospodarskom rastu, a prema projekcijama Vlade, one bi u 2024. trebale rasti po stopi od 9,4 posto, što će znatno doprinijeti ukupnom BDP-u. Hrvatska prednjači u povlačenju europskih fondova, koji čine značajan dio financiranja investicija, no ekonomisti često upozoravaju na potrebu za većim privatnim ulaganjima. Ministarstvo financija procjenjuje da će u ukupnim investicijama od 20 milijardi eura opća država sudjelovati s 4,95 milijardi, dok ostatak otpada na privatni sektor, uključujući velika državna poduzeća. Ključno pitanje ostaje koliko će se ta ulaganja odraziti na dugoročnu produktivnost i gospodarski potencijal.
Rast ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj potkrijepljen je i pozitivnim trendovima u trgovini i građevinarstvu. Krajem 2023. promet u trgovini na malo porastao je za 2,1 posto, dok su dolasci i noćenja turista u posljednjem tromjesečju zabilježili dvoznamenkasti rast u odnosu na prethodnu godinu. Građevinski sektor također bilježi rast, s povećanjem od tri posto u listopadu i studenome u usporedbi s trećim tromjesečjem. S druge strane, industrijska proizvodnja bilježi blagi pad od 0,6 posto unatoč prosinačkom rastu. Iako su pokazatelji potrošačkog i poslovnog optimizma početkom 2024. blago oslabili, i dalje su na relativno visokoj razini, što ukazuje na stabilne gospodarske izglede.
