Analiza tjedna
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna blago porasle zbog slabljenja opskrbe iz Rusije, a veći rast cijena onemogućuje slabljenje potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna na 107,14 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio na 104,69 dolara.
Rast cijena podržavaju strahovanja od daljnjih poremećaja opskrbe iz Rusije zbog rata u Ukrajini. Sve je veća vjerojatnost da će se Njemačka pridružiti članicama EU-a koje zagovaraju embargo na rusku naftu, što bi značilo još slabiju ponudu na ionako slabo opskrbljenom svjetskom tržištu nafte.
Ruska proizvodnja mogla bi ove godine pasti 17 posto, piše Reuters, jer su zapadne sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu naštetile ulaganjima i izvozu.
S druge strane, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) vjerojatno će ostati pri svojim planovima o još jednom blagom povećanju proizvodnje u lipnju, o čemu će se odlučivati na sastanku 5. svibnja.
No, slabi i potražnja za ‘crnim zlatom’ zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava.
Prošloga je tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a, najvećeg svjetskog potrošača nafte, u prvom tromjesečju neočekivano pao 0,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je prvi pad gospodarstva od kratke, ali duboke recesije u jeku koronakrize prije gotovo dvije godine.
S obzirom da će zbog visoke inflacije američka središnja banka agresivno povećavati kamatne stope, očekuje se daljnje usporavanje najvećeg svjetskog gospodarstva.
Ulagače zabrinjava i usporavanje rasta kineskog gospodarstva jer su zbog širenja koronavirusa već tjednima ‘zatvoreni’ Šangaj i neki drugi gradovi, a ‘zatvara’ se i sve više škola i javnih ustanova u Pekingu.
Restriktivne mjere, u skladu s politikom ‘nulte tolerancije’ covida, usporit će ionako usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva i dodatno poremetiti nabavne lance.
Neki analitičari napominju pak da bi zabrinutost za kinesku potražnju mogli zasjeniti kupci iz Europe.
No, zbog očekivanog rasta kamata u SAD-u, vrijednost dolara prema košarici najvažnijih svjetskih valuta dosegnula je najviše razine u 20 godina. A to čini naftu skupljom za zemlje s drugim valutama, pa izaziva slabljenje potražnje.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile više od 35 posto.
No, većina analitičara očekuje popuštanje cijena u idućem razdoblju. Prema posljednjoj anketi Reutersa, analitičari procjenjuju da će ove godine prosječna cijena nafte iznositi nešto manje od 100 dolara po barelu zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva.
