Analiza
Cijene nafte na međunarodnim tržištima u srijedu su zabilježile značajan porast, dosegnuvši razinu od oko 66 dolara po barelu, što je najviša razina u posljednja dva tjedna. Ovaj skok potaknut je kombinacijom optimizma oko mogućih pregovora između Kine i Sjedinjenih Američkih Država o trgovinskim pitanjima te zabrinutosti zbog novih sankcija koje je Washington uveo kineskim uvoznicima iranske nafte. Ova analiza istražuje ključne čimbenike koji su utjecali na cijene nafte, uključujući trgovinske tenzije, gospodarski rast Kine, američke zalihe nafte i sankcije prema Iranu.
Tržišta nafte u posljednje vrijeme bila su pod pritiskom zbog eskalacije trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dvije najveće svjetske ekonomske sile. Povećanje carina koje je uveo predsjednik Donald Trump na kinesku robu, zajedno s uzvratnim mjerama Pekinga, izazvalo je strahovanja od usporavanja globalnog gospodarskog rasta i smanjenja potražnje za energentima. Međutim, u srijedu se raspoloženje na tržištima promijenilo nakon izvješća Bloomberga, koje je, pozivajući se na neimenovani izvor, navelo da je Kina spremna započeti pregovore s Washingtonom pod uvjetom da administracija pokaže više poštovanja i imenuje novog glavnog pregovarača.
Giovanni Staunovo, analitičar iz UBS-a, istaknuo je da bi zaustavljanje eskalacije trgovinskog rata smanjilo rizike za gospodarsku aktivnost i potražnju za naftom. Ova nada u deeskalaciju bila je ključni pokretač rasta cijena nafte, jer bi smanjenje trgovinskih tenzija moglo potaknuti gospodarski rast i povećati potražnju za energentima. Ipak, neizvjesnost i dalje ostaje, budući da Kina traži konzistentniji stav SAD-a u vezi s pitanjima poput sankcija i Tajvana, što bi moglo zakomplicirati pregovore.
Još jedan važan čimbenik koji je pridonio porastu cijena nafte jest snažan gospodarski rast Kine. Prema podacima kineskog statističkog ureda, bruto domaći proizvod (BDP) Kine porastao je u prvom tromjesečju 2025. za 5,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je nadmašilo očekivanja analitičara (5,1% prema Reutersovoj anketi). Ovaj stabilan rast, koji je zadržao tempo s kraja 2024., signalizira otpornost kineskog gospodarstva unatoč globalnim izazovima.
Kina, kao jedan od najvećih svjetskih uvoznika nafte, igra ključnu ulogu u globalnoj potražnji za energentima. Snažan gospodarski učinak povećava potražnju za naftom i naftnim derivatima, što je dodatno ohrabrilo trgovce. Međutim, analitičari poput Tamasa Varge iz PVM Oil upozoravaju da ovaj rast možda neće biti održiv tijekom cijele godine, posebice ako trgovinske tenzije ponovno eskaliraju ili ako globalna potražnja za naftom oslabi.
Podaci o američkim zalihama nafte također su imali značajan utjecaj na kretanje cijena. Prema izvješću Američkog naftnog instituta (API), zalihe benzina i destilata pale su prošli tjedan za oko tri milijuna barela, što ukazuje na snažnu potražnju za rafiniranim proizvodima. S druge strane, zalihe sirove nafte porasle su za 2,4 milijuna barela. Službeni podaci američkog Ministarstva energetike (EIA) potvrdili su sličan trend: zalihe sirove nafte porasle su za 515.000 barela, dok su zalihe benzina pale za 2 milijuna barela, a destilata za 1,9 milijuna barela, dosegnuvši najnižu razinu od studenog 2023.
Ovi mješoviti signali odražavaju složenu dinamiku na tržištu. Smanjenje zaliha rafiniranih proizvoda ukazuje na snažnu potražnju u SAD-u, što podržava više cijene nafte. Međutim, povećanje zaliha sirove nafte signalizira potencijalno povećanje ponude, što bi moglo ograničiti daljnji rast cijena. Analitičari su očekivali nešto manji porast zaliha sirove nafte (507.000 barela), pa je ovo odstupanje dodatno pridonijelo volatilnosti na tržištu.
Cijene nafte dodatno su porasle zbog zabrinutosti oko opskrbe nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele nove sankcije usmjerene na kineske uvoznike iranske nafte, uključujući takozvanu “teapot” rafineriju u kineskoj provinciji Shandong. Ove mjere dio su Trumpove strategije “maksimalnog pritiska” kojom se nastoji smanjiti izvoz iranske nafte na nulu i ograničiti njezin nuklearni program. Sankcije su usmjerene i na tvrtke i plovila koja olakšavaju transport iranske nafte putem takozvane “sjene flote”.
Ove mjere dolaze u trenutku kada SAD i Iran ponovno pregovaraju o iranskom nuklearnom programu, s novim razgovorima zakazanim za Rim. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi izjavio je da pravo Irana na obogaćivanje uranija nije predmet pregovora, što ukazuje na potencijalne prepreke u pregovorima. Smanjenje iranskog izvoza nafte moglo bi dodatno zategnuti globalnu opskrbu, posebice ako OPEC i njegovi saveznici nastave s ograničenjem proizvodnje.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i Međunarodna agencija za energiju (IEA) ovaj su tjedan snizile svoje prognoze rasta globalne potražnje za naftom za 2025. godinu, upozoravajući na rizike koje donose trgovinske carine i usporavanje gospodarskog rasta. IEA je izvijestila da će rast globalne potražnje za naftom ove godine biti najniži od 2020., kada je potražnja naglo pala zbog pandemije COVID-19. Predsjednik američke središnje banke Jerome Powell upozorio je da bi povećanje carina moglo dovesti do veće inflacije i sporijeg gospodarskog rasta, što je nakon njegovih izjava djelomično smanjilo dobitke cijena nafte.
S druge strane, OPEC je izvijestio da je cijena košarice nafte njegovih članica u utorak porasla za 1,12 dolara, dosegnuvši 67,65 dolara po barelu. Organizacija je također primila ažurirane planove zemalja poput Iraka i Kazahstana za dodatna smanjenja proizvodnje kako bi se nadoknadila prekoračenja kvota, što je dodatno poduprlo cijene nafte.
Porast cijena nafte u srijedu odražava složenu interakciju geopolitičkih, gospodarskih i tržišnih čimbenika. Optimistične vijesti o mogućim trgovinskim pregovorima između SAD-a i Kine, zajedno s snažnim gospodarskim rastom Kine i smanjenjem zaliha rafiniranih proizvoda u SAD-u, potaknule su rast cijena. Međutim, povećanje zaliha sirove nafte, nove sankcije prema iranskoj nafti i oprezne prognoze OPEC-a i IEA-a ukazuju na to da bi tržište moglo ostati volatilno.
Analitičari poput Janiva Shaha iz Rystad Energyja upozoravaju da bi eskalacija trgovinskog rata mogla smanjiti rast globalne potražnje za naftom na samo 600.000 barela dnevno u 2025., što je upola manje od ranijih procjena. S druge strane, deeskalacija tenzija i uspješni pregovori između SAD-a i Kine mogli bi stabilizirati tržište i podržati daljnji rast cijena. U ovom trenutku, tržište nafte ostaje u stanju neizvjesnosti, balansirajući između optimizma i opreza.
