Iz INA-e za Bloomberg Adria
Dok se Ina, unutar zadanih rokova, približava završetku projekta nadogradnje rafinerije u Rijeci, fokus na lokaciji nekadašnje rafinerije u Sisku, koja je sada zatvorena, usmjeren je na inicijative koje će transformirati tu zonu u centar za obnovljive izvore energije.
Zelena tranzicija prožima sve sfere, uključujući i tradicionalne naftne i plinske tvrtke poput Ine. Transformacija energetskog sektora naglašena je i u najnovijim financijskim izvještajima Ine koje je predstavila predsjednica uprave, Zsuzsanna Ortutay.
Krenimo od riječke rafinerije čija je modernizacija vrijedna 630 milijuna eura, što je najveća pojedinačna investicija u povijesti Ine i industrijska investicija s najvećim opsegom u Hrvatskoj u ovom trenutku. Planirano je završiti cijeli proces do sredine ove godine, a čini se da će to biti ostvareno.
Prošle godine, tijekom posljednjeg zastoja rafinerije, završeni su radovi na nadogradnji i povećanju kapaciteta postojećih procesnih jedinica, poput jedinice za rekuperaciju sumpora i hidrokrekinga, kako bi se uskladili s novim postrojenjem za obradu teških ostataka. Također, dovršena je izgradnja trafostanica i pratećih novih energetskih objekata. Svi potrebni dozvole za povezivanje na električnu mrežu su ishođene, čime je osiguran stabilniji rad svih postrojenja.
Sada se fokus radova usmjerava na završetak samog postrojenja za obradu teških ostataka.
Što se tiče Siska, tamo je završena izgradnja solarne elektrane snage 2,6 megavata koja je već puštena u probni rad. Iako je izvorni plan obuhvaćao i izgradnju biorafinerije, zbog promijenjenih tržišnih uvjeta, taj se projekt čini neodrživim u ovom trenutku, pa je fokus sada prebačen na bioplin.
Identificirane su dovoljne količine ulaznih sirovina za rad postrojenja, a potpisani su memorandum o razumijevanju s potencijalnim dobavljačima za količine koje premašuju potrebne. Nakon odobrenja izgradnje postrojenja, dobavljačima sirovina bit će ponuđeni komercijalni ugovori o nabavi sirovina. Predviđeno razdoblje za izgradnju ovakvog postrojenja je između dvije i tri godine.
Financiranje je ključno, kao i uvijek. Stoga Ina računa na mogućnost sufinanciranja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koji se oslanja na europska sredstva.
Za sve zelene projekte Ina ispituje mogućnosti vanjskog sufinanciranja, uključujući i mogućnost sufinanciranja iz NPOO-a. Za projekt proizvodnje bioplina, Ina je podnijela zahtjev za ocjenu potrebe procjene utjecaja na okoliš te, u slučaju dobivanja suglasnosti na elaborat utjecaja na okoliš, planira prijaviti projekt za sufinanciranje u sklopu NPOO-a. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 40 milijuna eura, od čega Ina planira financirati veći dio. Sufinanciranje kroz (europski) mehanizam za oporavak i otpornost je nužno kako bi se osigurala isplativost projekta i upravljalo neizvjesnostima i rizicima. Nakon završetka ocjene potrebe procjene utjecaja na okoliš, Ina namjerava dovršiti nabavni proces za izgradnju postrojenja i započeti s radovima na lokaciji.
Valja napomenuti da je projekt biorafinerije i dalje dio NPOO-a, ali se cjelokupna ideja ponovno opsežno analizira zbog promijenjenih tržišnih uvjeta koji nisu povoljni za održivost projekta.
Zelena tranzicija postala je sastavni dio poslovne filozofije Ine. “Kada govorimo o zelenoj tranziciji, Ina je u potpunosti predana transformaciji svog poslovnog modela i izgradnji održivijeg poslovanja. Izgradnjom i puštanjem u probni rad solarnih elektrana u Virju i Sisku potvrđujemo opredijeljenost za nadogradnju tradicionalnog lanca vrijednosti projektima obnovljivih izvora energije. Osim u solarnoj energiji, budućnost vidimo u različitim oblicima obnovljivih izvora energije poput geotermalne energije, zelenog vodika i bioplina. Imamo projekte u tim smjerovima koje planiramo razvijati. Cilj nam je izdvojiti do 20 posto sredstava namijenjenih kapitalnim ulaganjima za 2025. godinu upravo za zelene projekte”, ističu u Ini za Bloomberg Adria.
