Uprava Energopetrola reagirala pozitivno na INA-inu ponudu

Uprava sarajevskog Energopetrola dala je pozitivno mišljenje na ponudu Ine za preuzimanje 33 posto dionica te tvrtke, uz ocjenu da je ponuđena cijena viša od propisane minimalne cijene i sukladna sadašnjim uvjetima poslovanja.

U mišljenju Uprave Energopetrola objavljenom putem Sarajevske burze, uz ostalo se ističe da Nadzorni odbor i Uprava podržavaju namjere ponuditelja odnosno Ine u pogledu budućeg poslovanja, iznesene u ponudi za preuzimanje.

Ina je ponudu za preuzimanje dionica Energopetrola objavila 5. rujna, a ponuda vrijedi 28 dana. Ina je vlasnica 67 posto dionica Energopetrola, a predmet ponude je preostalih 33 posto dionica – 22,12 posto je u vlasništvu Federacije BiH, a preostale su u vlasništvu malih dioničara. Cijena po jednoj dionici je 2,30 konvertibilnih maraka (oko 8,8 kuna) ili 18,4 posto nominalne vrijednosti.

Konzorcij Ina-MOL je 2006. godine od vlade Federacije BiH kupio većinski vlasnički udio u Energopetrolu od 67 posto, pri čemu je svaki od partnera imao 33,5 posto dionica. Za preuzimanje Energopetrola konzorcij Ina-MOL je uplatio 36 milijuna eura, od čega je oko 60,2 milijuna konvertibilnih maraka (30,79 milijuna eura) uplaćeno na ime dokapitalizacije Energopetrola, a ostatak federalnoj vladi na ime preuzimanja većinskog državnog udjela u toj tvrtki.

U srpnju ove godine Ina i MOL potpisali su ugovor kojim je Ina preuzela 33,5 posto dionica Energopetrola koje su bile u vlasništvu MOL-a, čime je Ina povećala svoj udio na 67 posto i postala većinski vlasnik bosanskohercegovačke tvrtke.

Odnosi Ine i Mola s Federacijom BiH opterećeni su problemom koji je ranije nastao odlukom konzorcija Ina-MOL da 2013. godine, da protiv nje pokrene arbitražni postupak pred Međunarodnom trgovačkom komorom u Parizu. Spor je potaknut tužbama radnika Energopetrola zbog neisplaćenih plaća i ostalih dugovanja nastalih prije prodaje te tvrtke. Riječ je o iznosu od 32,7 milijuna eura, a u Ina-MOL-u su smatrali da ta dugovanja treba isplatiti prijašnji većinski vlasnik, odnosno vlada Federacije BiH.

U lipnju je navodno postignut dogovor po kojemu bi Ina i MOL odustali od arbitraže, a početkom rujna objavljeno je kako su bivši predsjednici uprave Ine Tomislav Dragičević i mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi pod istragom županijskog tužiteljstva u Sarajevu zbog sumnji u zakonitost postupka privatizacije Energoperola.

You may also like

0 comments