Analiza
Uoči nadolazeće zime, u Hrvatskoj je ključna tema stabilnost opskrbe i cijene plina i električne energije. Cijene energenata u cijeloj Europi oporavile su se od vrhunaca zabilježenih 2022. godine, ali i dalje su povišene u odnosu na povijesne razine. Cijena plina trenutno je na najvišoj razini ove godine, što je rezultat geopolitičkih problema, poput sukoba u Ukrajini i Bliskom istoku, te poremećaja u norveškoj proizvodnji. Ipak, Hrvatska ostaje u relativno povoljnoj situaciji zahvaljujući visokoj popunjenosti skladišta plina.
U Hrvatskoj, sedmi paket mjera za zaštitu od poskupljenja energenata osigurava subvencioniranje cijena plina i struje, iako će cijene porasti. Proizvodnja električne energije iz hidroelektrana smanjena je zbog suše, dok je uvoz električne energije porastao. S pozitivne strane, proizvodnja iz solarnih izvora udvostručena je u odnosu na prošlu godinu, što pomaže tranziciji na obnovljive izvore energije i smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima.
Cijene energenata u regiji variraju. U Sloveniji su cijene plina i struje najviše, uz mjere subvencioniranja koje istječu 2024. godine. S druge strane, Hrvatska i dalje uživa relativno niske cijene energenata za kućanstva u usporedbi s nekim drugim zemljama srednje Europe, iako su izazovi u opskrbi prisutni, posebno zbog klimatskih uvjeta i uvoza električne energije.
Prognoze za cijene plina i struje u Hrvatskoj ovise o geopolitičkim rizicima i daljnjem razvoju tržišta obnovljivih izvora energije. Ako se stabiliziraju uvjeti na globalnom tržištu i povećaju kapaciteti za proizvodnju zelene energije, cijene bi se mogle smanjiti. No, predviđa se da će plin ostati ključan energent u nadolazećim godinama, iako se sve više ulaže u vjetroelektrane i solare.
