Analiza
U Europi je cijena prirodnog plina za 1.000 kubičnih metara na završetku aukcija 29. travnja pala na 373 dolara, što predstavlja pad od 1,8% u odnosu na prethodnu cijenu od 380,5 dolara, prema podacima TTF indeksa, najlikvidnijeg europskog trgovačkog čvorišta. Ovaj pad odražava širi trend pada cijena energenata, uključujući naftu, gdje su Brent i WTI u travnju zabilježili gubitke od 15% odnosno 16%, što je najveći mjesečni pad od studenog 2021. Glavni uzroci uključuju geopolitičke napetosti, povećane zalihe nafte u SAD-u (+3,8 milijuna barela) i strahovanja od prekomjerne ponude zbog mogućih povećanja proizvodnje OPEC+ saveza.
Globalna potražnja za energentima pod pritiskom je zbog slabljenja povjerenja potrošača i smanjenja tvorničke aktivnosti u velikim gospodarstvima, što povećava rizike od recesije. Analitičari upozoravaju na krhki globalni oporavak, dok slabljenje trgovinskih napetosti ne donosi značajniji optimizam, ostavljajući cijene energenata pod pritiskom. U takvim uvjetima, potražnja ostaje neizvjesna, a rizici od viška ponude dodatno opterećuju tržište.
Na tržištu prirodnog plina, cijene fjučersa bilježe pokušaj probijanja otpora, dosegnuvši 3,382 dolara na dvosatnom grafikonu, ali su ograničene silaznom trendovskom linijom na 3,402 dolara. Ako cijena probije ovu razinu, mogući ciljevi su 3,517, 3,620 i 3,746 dolara, dok podrška leži na 3,254, 3,144 i 3,033 dolara. Kratkoročni pokazatelji, poput 50 EMA (3,273 dolara) ispod trenutne cijene, ukazuju na mogući zamah, ali 200 EMA (3,473 dolara) zadržava širi medvjeđi trend.
Azerbajdžan, koji od 31. prosinca 2020. isporučuje plin Europi putem Transjadranskog plinovoda (TAP), suočava se s izazovima na tržištu obilježenom volatilnošću. Neizvjesnost oko buduće potražnje i potencijalnih povećanja ponude sugerira da bi cijene plina mogle ostati prigušene. Ako cijena plina ne uspije probiti otpor na 3,40 dolara, moguć je povratak na 3,25 dolara, dok bi probijanje moglo signalizirati daljnji rast.
