U idućoj godini okruženje će za srednju i istočnu Europu (SIE) ostati povoljno uslijed očekivanog učvršćenja rasta eurozone, zadržavanja niskih cijena nafte i vrlo niskih kamatnih stopa koje su posljedica mjera kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke (ECB).
Za nove članice EU iz srednje Europe (EU-SIE) ponovno se očekuje solidan rast, prilično iznad tri posto, navodi se u posljednjoj publikaciji CEE Quarterly koju objavljuje Odjel za ekonomska istraživanja (Economics & iFX/FI Research) UniCredita.
Privremeni pad EU transfera usporit će gospodarski rast u 2016., ali će u sljedećoj godini, u kojoj se očekuje slabljenje izvoza, njihov učinak na rast biti pozitivan. Sve u svemu, brzina rasta bi u obje godine trebala nadmašiti dugoročni potencijal. Istovremeno će se nastaviti izloženost brojnim rizicima na razini pojedinih država, kao što su moguće slabljenje ekonomske aktivnosti u Europi, jačanje geopolitičkih napetosti i jače zatezanje monetarne politike američke središnje banke.
Godina na izmaku bila je dobra godina za srednju i istočnu Europu, čemu je doprinijela rastuća potražnja u Europi, pad cijena nafte i globalno obilje likvidnosti. Međutim, opet je samo regija EU-SIE uspjela u potpunosti iskoristiti ove povoljne trendove, ostvarivši najviše stope rasta zabilježene od 2008. bez makroekonomskih neravnoteža.
To nije promaklo tržištima kapitala: premije rizika su opale, a regija je učvrstila svoj status “sigurne luke” za investitore u tržišta u nastajanju. Drugdje primjećujemo više nijansi. Snažan rast eurozone pridonio je izlasku Hrvatske i Srbije iz recesije, no rast u obje zemlje ostaje ispodprosječan uslijed strukturnih ograničenja njihovih ekonomija i potrebe rješavanja problema visokih fiskalnih deficita i dugova. Turska je također razočarala pošto su rast i financijska tržišta ondje trpjeli posljedice političke neaktivnosti, a donedavno također i povećane geopolitičke nesigurnosti.
Rusija i Ukrajina zaglavile su u dubokoj depresiji, pri čemu je Rusiju snažno pogodio pad cijena nafte i sankcije koje su joj nametnuli SAD i EU, dok se Ukrajina i dalje bori s posljedicama gubitka velikih proizvodnih kapaciteta na istoku. “Kako se godina primiče kraju, uočavaju se određeni znaci pomaka u trendovima. Visokofrekventni pokazatelji kao što su raspoloženje potrošača, indeksi voditelja nabave, industrijska proizvodnja i izvoz pokazuju da je rast u EU-SIE dosegao vrhunac, u Srbiji, Hrvatskoj i Turskoj se ubrzao, a u Rusiji i Ukrajini je dosegnuo dno”, kaže Lubomir Mitov, glavni ekonomist UniCredita. “Osim toga, čini se da su domaća politička zbivanja i ciljevi ekonomske politike potaknuli investitore na veću aktivnost u Rusiji i Turskoj, dok su u nekim zemljama EU-SIE ponešto umanjili entuzijazam investitora.”
U takvim okolnostima, analitičari UniCredita očekuju nastavak snažnog rasta u SIE, koji bi s vremenom trebao obuhvatiti sve zemlje regije. Međutim, trendovi rasta će se razlikovati, a rezultati će u 2016. vjerojatno biti bolji nego u 2017. Dok se u regiji EU-SIE u 2016. očekuje nešto niži rast nego u ovoj godini, u Hrvatskoj i Srbiji se ne očekuju znatne promjene u odnosu na ovu godinu, u Turskoj bi se rast u 2016. trebao ubrzati, a u 2017. ponovno usporiti. U Rusiji je sredinom godine vjerojatan mlak oporavak koji bi se trebao nastaviti i u 2017., dok će u Ukrajini u obje godine rast ostati na oko dva posto, piše Banka Magazin.
U zemljama regije EU-SIE trendovi će se razlikovati. U Bugarskoj i Poljskoj rast bi trebao ponešto ojačati, dok se u Češkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj očekuje usporavanje. Usporavanje će uglavnom biti posljedica smanjenja EU transfera na kraju jednog i početku drugog programskog razdoblja, kao i manjeg doprinosa neto izvoza, uslijed bržeg rasta uvoza od izvoza. Stoga će daljnje ubrzavanje domaće potražnje ostati glavnim pokretačem rasta.
Za razliku od javnih ulaganja, privatna potrošnja i ulaganja vjerojatno će se ubrzati. Privatna ulaganja trebalo bi potaknuti veće povjerenje, viša profitabilnost tvrtki i rast kreditiranja banaka. Na privatnu potrošnju pozitivno će utjecati povoljni trendovi na tržištu rada, jači rast plaća i oporavak potrošačkog kreditiranja. Pojačana potražnja za kreditiranjem trebala bi domaće banke potaknuti da pojačaju kreditiranje, čemu će pridonijeti snažne kapitalne pozicije, obilje likvidnosti i niske kamatne stope.
Cjenovni pritisci sljedeće godine vjerojatno će se zadržati na niskim razinama i nakon toga tek postupno jačati, te dosegnuti ciljane razine središnjih banaka tek pri kraju 2017. Inflaciju će sljedeće godine na niskim razinama držati niske stope inflacije iz eurozone i niske cijene nafte, što bi trebalo neutralizirati pritisak na cijene koji će uzrokovati rast zaposlenosti i plaća uslijed premošćivanja jaza BDP-a. Stoga se u čitavoj regiji i dalje očekuju relaksirane monetarne politike uz zadržavanje kamatnih stopa na istim razinama ili njihovo eventualno daljnje smanjenje. Daljnje popuštanje moglo bi se zabilježiti u Mađarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj.
Unatoč povoljnoj prognozi i dalje su prisutni brojni rizici, među kojima je najvažniji mogući podbačaj ekonomskog rasta u Europi. Usporavanje kineskog gospodarstva utjecalo bi najviše na Rusiju i Ukrajinu, dok je moguće snažnije zatezanje monetarne politike Federalnih rezervi rizik prvenstveno za Tursku, Hrvatsku i Srbiju.
Geopolitičke napetosti utjecat će na istok SIE regije i u 2016., a domaća politika postat će sve značajniji čimbenik ekonomske politike s potencijalno negativnim utjecajem u mnogim zemljama SIE. “S obzirom na nešto sporiji rast i kamatne stope koje su već blizu rekordnih minimuma, politike koje podupiru rast sljedeće godine imat će ograničen doseg, a u 2017. još ograničeniji. U nemogućnosti da se okoriste povećanjem prihoda kao posljedicom ciklusa, vlade će morati donijeti teške odluke o prioritetima u potrošnji ili o optimizaciji prihoda kako bi zadržale deficit pod kontrolom”, naznačava Lubomir Mitov. “Međutim, nedavni trendovi ukazuju na sve slabiju predanost razboritim fiskalnim politikama.”
