Luksemburško predsjedništvo izradilo je novi prijedlog koliko bi izbjeglica trebala primiti Hrvatska, koji je znatno niži od brojki koje je predlagala Komisija i manji čak i od brojke koju je hrvatska vlada ocijenila prihvatljivom, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
Europska komisija je u svibnju predložila redistribuciju izbjeglica na temelju nekoliko kriterija poput BDP-a, stope nezaposlenosti, broja ranije primljenih izbjeglica. Komisija je izračunala da bi Hrvatska trebala primiti 747 sirijskih i eritrejskih izbjeglica, koji se sada nalaze u Italiji i Grčkoj te još 315 ljudi koji su sada izvan EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu, što je ukupno 1062 ljudi. Ispalo je da Hrvatska treba primiti podjednak broj ljudi kao i Finska koja ima znatno veći BDP.
Međutim, Komisija je do te brojke došla koristeći krive ulazne podatke o visini BDP-a i stope nezaposlenosti i luksemburško predsjedništvo je napravilo novi izračun prema kojem Hrvatska treba primiti 370 ljudi, koji su sada u Italiji i Grčkoj i 135 koji su trenutačno izvan EU-a, a koji imaju pravo na azil, ukupno 505. Hrvatska vlada je na svojoj zadnjoj sjednici donijela odluku o prihvatu 400 osoba koji se nalaze u Italiji i Grčkoj i još 150 ljudi koji su sada u trećim zemljama. “Mi smo prihvatili prijedlog luksemburškog predsjedništva i to na način da smo čak i predložene brojke malo uvećali”, rekao je ministar Ostojić po dolasku na sastanak ministara unutarnjih poslova, na kojem je glavna tema kako rasporediti po zemljama članicama 40 tisuća izbjeglica, koji su sada u Italiji i Grčkoj te još 20 tisuća, koji se nalaze izvan teritorija EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu.
Luksemburški ministar za vanjske poslove, azil i migracije Jean Asselborn rekao je po dolasku na sastanak da su zemlje članice do sada ponudile prihvat nešto preko 50 ljudi i da će na izvanrednom sastanku danas popodne pokušati popraviti te brojke kako bi se došlo do 60 tisuća.Stoga se očekuje da će od zemalja koje su ponudile manje brojke zatražiti dodatni napori.
Premda je Europska komisija tražila od Španjolske da prihvati 4300 izbjeglica koje su ušle u Italiju i Grčku, ta mediteranska zemlja pristaje primiti njih samo 1300, predvodeći zemlje koje se protive zajedničkom planu, pa će Hrvatska i Estonija primiti više osoba nego što traži Bruxelles. Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernández Díaz istaknuo je da je Španjolska “radikalno protiv” rješenja Europske komisije jer ono “nije samo nedovoljno dobro već je loše”.”To je kao da imamo kuću gdje kaplje na puno mjesta pa je u nekim prostorijama poplava. I umjesto da začepimo mjesta gdje curi mi dijelimo vodu po različitim prostorijama”, rekao je ministar u konzervativnoj vladi premijera Mariana Rajoya.
Španjolska se suočava s valom emigranata iz susjednog Maroka, sa sjevera Afrike, gdje dolaze iz brojnih afričkih zemalja. “Ovaj program će dovesti do efekta pozivanja”, napomenuo je Díaz. Mnogi imigranti riskiraju živote u malim gumenim čamcima pokušavajući prijeći tjesnac koji dijeli dva kontinenta. Na najužem dijelu između Španjolske i Maroka udaljenost je svega 14 kilometara. U Španjolsku je ove godine ušlo 1230 imigranata dok je u Grčku stiglo njih 68.000, a u Italiju 67.500, podatak je Ujedinjenih naroda. Tisuće bježe od rata i siromaštva iz Sirije, Iraka, Libije i drugih zemalja.
Europska komisija nastoji raspodijeliti ukupno 40.000 izbjeglica iz Grčke i Italije te njih još 20.000 koji se nalaze izvan EU-a, uglavnom u Turskoj. Španjolska je samo jedna od većine zemalja koje odbijaju broj osoba koje im je odredio Bruxelles vodeći se demografskim i gospodarskim kriterijem. Hrvatska je u ponedjeljak pristala primiti 550 osoba umjesto njih 505. Estonija je uz Hrvatsku jedina zemlja koja je prekoračila broj. Bruxelles sada mora naći rješenje za 5240 ljudi s obzirom da ih zemlje poput Španjolske odbijaju. Španjolska je nakon Grčke zemlja s najviše nezaposlenih u EU, a slijede Cipar i Hrvatska pogođeni dugotrajnom gospodarskom krizom.
