Umirovljenici podržavaju mirovinsku reformu

Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) podržali su u utorak prijedlog Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se u trenutku umirovljenja omogući izbor svakom pojedinom osiguraniku hoće li ostati u drugom stupu ili s doprinosima i prinosima prijeći natrag u prvi stup i ostvariti jednaka prava, uključujući i dodatak od 27 posto.
Ministar Marko Pavić posve je razložno iznio taj prijedlog i njime nije ukinuo drugi mirovinski stup, ali je načeo reformu drugog obveznog mirovinskog stupa i tako prvi put uvažio i mišljenja koja Matica i Sindikat umirovljenika već godinama iznose”, navode u priopćenju predsjednice MUH-a Višnja Fortuna i SUH-a Jasna A. Petrović. Ističu kako je to “proteklih dana uzbudilo privatne bankare i njihove lobije i zagovornike koji se u medijima predstavljaju kao tobožnji zaštitnici sadašnjih, a posebno budućih umirovljenika”.

MUH i SUH navode kako je obvezni drugi mirovinski stup uveden pod pritiskom Svjetske banke 2002. kao tzv. kapitalizirana štednja, zbog čega je smanjena uplata u prvi stup generacijske solidarnosti sa 20 na 15 posto, te se pet posto bruto plaće obavezne uplaćuje u drugi stup. “Prebacivanjem tih pet posto, što je godišnje više od pet milijardi kuna, u privatne mirovinske fondove, stvoren je ogroman financijski nedostatak za isplatu sadašnjih mirovina pa se to namiruje iz Državnog proračuna. Država stoga uzima taj isti novac od bankara, zadužuje se i plaća visoke kamate pa je takav model doveo do enormnog povećanja državnog javnog duga”, navode umirovljeničke udruge.

Ističu kako Europa uglavnom ne poznaje obvezni drugi stup dok je većina zemalja u tranziciji sličan model koji su imale praktički ukinula, poput Poljske, Slovačke, Mađarske, Bugarske, Rumunjske. U drugom stupu u Hrvatskoj akumulirano oko 95 milijardi kuna što zahtijeva ozbiljne i odgovorne odluke o njegovoj sudbini, ali se ne smiju zanemariti iskustva drugih zemalja, ističu u Matici i Sindikatu umirovljenika. Također se protive povećanju izdvajanja u drugi stup, a posebno na račun prvog stupa iz kojeg mirovinu primaju gotovo svi sadašnji umirovljenici.

“Kad je riječ o dodatku na mirovinu od 27 posto, glasnogovornici financijske industrije netočno, tendenciozno i namjerno stvaraju paniku, jer ovdje nitko nikome ništa ne otima i ne oduzima. Pravo na dodatak na mirovinu imaju samo umirovljenici koji su mirovinu ostvarili isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999. na dalje. Od 1. siječnja 2012. dodatak na mirovinu postao je sastavni dio mirovine, ali se on ne odnosi na umirovljenike koji ne uplaćuju puni mirovinski doprinos od 20 posto u prvi stup”.

MUH i SUH mirovinsku reformu drže nužnom zbog sadašnjeg teškog položaja umirovljenika i njihovog siromaštva. Mirovine u Hrvatskoj su, prema upozorenju Europske komisije, u odnosu na prosječnu plaću najniže su u Europskoj uniji, pa je prioritet promjena formule za usklađivanje mirovina kako bi se zaustavilo daljnje osiromašivanje već osiromašenih umirovljenika.

Za mirovinsku reformu pritom su, ističu, važna dva uvjeta: cjelovita reforma obveznog drugog mirovinskog stupa i odvajanje svih mirovina prema posebnim propisima. Kad se od ukupnog godišnjeg troška za sve mirovine (38 milijardi kuna) odbije 21 milijarda kuna prikupljena doprinosima, ostaje manjak od 17 milijardi. No, od toga nešto više od 6 milijardi godišnje čini trošak drugog obveznog mirovinskog stupa (pet posto doprinosa, kamate i naknade), a oko 6 milijardi je trošak mirovina po posebnim propisima. Sve druge mirovine temeljem rada i solidarnosti (obiteljske, invalidske) su izrazito niske i terete javni proračun samo s dodatnih četiri milijarde kuna”, navodi se u priopćenju umirovljeničkih udruga.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić u utorak je u Saboru novinarima kazao da je cilj mirovinske reforme “održiv mirovinski sustav, ali i povećanje mirovina”.

“U javnosti se istaknula najava ukidanja 2. mirovinskog stupa, što je izazvalo nezadovoljstva, no o tome nema govora. Dapače, 2. mirovinski stup se kroz reformu namjerava jačati kako bi osigurao budućim umirovljenicima jednaku mirovinu kao i drugim umirovljenicima koji su, dok su radili, imali jednaku plaću, odnosno, novim umirovljenicima koji su bili mlađi od 40 godina 2002. godine, a koji će krenuti nakon 2019. godine. Ide se za tim da se napravi cjeloviti sustav mirovinske reforme koja bi omogućila održiv mirovinski sustav, ali i povećanje mirovina”, istaknuo je Bačić.
“Što se tiče nezadovoljstva koalicijskih partnera i javnosti, možda nacrt reforme nije do kraja obrazložen pa je došlo do različitog tumačenja odredbi. Ne vidim problem i ne bojim se bilo kakve rasprave u javnosti pa i napada na reformu. Dobro je čuti različita mišljenja, a uvjeren sam da će, nakon što im se predstavi reforma, reagirati kao što su i sinoć članovi Predsjedništva HDZ-a”, uvjeren je Bačić.

Komentirajući prijepore u javnosti oko dodatka na mirovine od 27 posto, Bačić je kazao da će ovim prijedlogom reforme budući umirovljenici svoja sredstva koja su uplaćivali u 2. vratiti u 1. mirovinski stup i nastaviti primati mirovinu kao da su bili u 1. stupu. “Dakle, aspolutno im se neće smanjivati mirovina. Ostali osiguranici koji i dalje budu uplaćivali u 2. mirovinski stup moći će birati do trenutka dok im ne bude povoljnija mirovina koju će primati kombinacijom 1. i 2. mirovinskog stupa”, dodao je.

“Bitno je da će svaki budući umirovljenik, da ne bi imao 15-ak posto manju mirovinu što je oko 500 kuna manje s obzirom na prosječnu plaću, moći sam izabrati hoće li svoj 2. stup prebaciti u 1. i nastaviti primati mirovinu koja je jednaka onoj koju primaju oni koji su prije otišli u mirovinu, a imali su jednaku prosječnu plaću. Najvažnije je da budućim umirovljenicima ne bude manja mirovina, a kroz funkcioniranje mirovinskog sustava da se mirovina polako povećava. Svrha ove reforme je da ne dođe do različitih visina mirovine osiguranicima koji su primali istu prosječnu plaću”, poručio je Bačić.

“Ovakav pristup omogućit će stabilizaciju javnih financija i neće trebati povećavati deficit javnog proračuna. A ako to ne bismo napravili, do 2040. godine nedostajalo bi novih 40 milijardi kuna u mirovinskom sustavu, što znači da bismo se morali ili dodatno zaduživati ili povećavati prihode proračuna kroz poreze ili doprinose, a to bi bio novi namet za građane”, pojasnio je.

Govoreći o procesu demografske revitalizacije, Bačić je istaknuo da je nova porezna reforma kroz porezna rasterećenja, što je pokazala prva faza te reforme, rezultirala povećanjem proračunskih prihoda i suficitom u proračunu. “Drugi dio reforme, zajedno s gospodarskim rastom, omogućit će dovoljan iznos sredstava u proračunu da se predložene demografske mjere uistinu mogu realizirati. Novih novaca nema. Financirati možemo samo s onim čime raspolažemo, a da bismo mogli financirati te nove mjere potrebno je osigurati nova sredstva u proračunu. Mi mislimo da će Vladine mjere, koje će omogućiti i rast BDP-a, omogućiti financiranje tih mjera”, zaključio je Bačić.

You may also like

0 comments