Umičević se zalaže za završetak priče s MOL-om

Neto dobit INA-e se strmoglavila. Prema objavljenom financijskom izvješću u 2015. ostvarili su prihode od prodaje u iznosu od 18,86 milijardi kuna, što je 21 posto manje nego godinu dana prije, dok je neto dobit, bez jednokratnih stavki, pala za 83 posto, na 58 milijuna kuna.

No, kako stoji u izvješću, kad se uzmu u obzir jednokratne stavke, Ina Grupa je poslovala s gubitkom od 1,42 milijarde kuna, što je 25 posto manji gubitak nego u 2014. Taj je rezultat pod utjecajem umanjenja vrijednosti imovine u segmentu Istraživanja i proizvodnje, uslijed slabljenja cijene nafte i daljnjeg nastavka sirijske krize, stoji u izvješću. N1 televizija razgovarala je s Jasminkom Umičevićem, naftni stručnjakom i bivšim zamjenikom glavnog direktora INA-e.

Tko je kriv za to što se dogodilo? “Teško je reći tko je kriv imenom i prezimenom, ali nije riječ ni o spletu okolnosti. INA zadnjih sedam, osam godina prolazi proces deinvestiranja i ključni razlog je zaustavljanje INA-e u razvoju.

INA je nedavno počela povećavati domaću proizvodnju. Je li to pametno s obzirom na pad cijena nafte? “Bolji gospodar bi ono što ima u zemlji sačuvao za bolja vremena, a radije kupio jeftinu sirovnu.”

U ovome trenutko bi očito dragocjenije bile rafinerije, a u njih se nije ulagalo. “MOL ima vrhunske rafinerije, među desetak najmodernijih u svijetu – u Budimpešti i Slovačkoj i one su MOL-u donijele profit. Zašto hrvatske nisu modernizirane je dobro pitanje.”

Jedni kažu da bi najpametnije nilo prodati ono što nam je ostalo u INA-i jer smo izgubili kontrolne mehanizme. “Mislim da je Hrvatska prošla to iskustvo “moramo sve prodati jer nemamo utjecaja” i mislim da treba upravo suprotno – uskladiti poslovanje INA-e. Došlo je vrijeme da se završi ta priča oko INA-e i MOL-a. Postoje podaci, ne treba politizirati.”

INA i u ovome trenutku vrijedi jako puno, no vrijedi li više strateški? “Kad je nešto strateško onda to nema cijenu. Prodaja tih 19 posto o kojima se spekulira bilo bi pogrešno i imalo bi posljedice. Hrvatska ne može postati energetski neovisna, ali svoju energetsku sigurnost može povećati.”

You may also like