Ulazimo li u novo poglavlje transatlanskih odnosa?

Božo Kovačević i Goran Bandov za HRT

U kojem će se smjeru, dolaskom Joa Bidena, dalje razvijati odnosi Europe i SAD-a? Kakav će biti odnos prema Rusiji, ali i Kini? S kojim se sve izazovima danas suočava Sjevernoatlantski savez te kolika je važnost ubacivanja Daytona u NATO- vu deklaraciju? O tome su emisiji U mreži prvog govorili stručnjaci za međunarodne odnose Božo Kovačević, bivši ministar i bivši veleposlanik i prof. Goran Bandov.


U našoj je javnosti od svih velikih susreta najglasnije odjeknuo ultimatum predsjednika Zorana Milanovića da neće podržati završnu deklaraciju NATO-a ako se u nju ne uvrsti Daytonski sporazum, on je na kraju našao svoje mjesto, kao i izmjene izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini. Koliko je to važno?Za cijeli NATO to nije važno, ali je bilo važno za predsjednika koji je tako postigao neke poene na unutarnjem političkom planu, rekao je Božo Kovačević te dodao: Jasno je da se Daytonski sporazum mora mijenjati, ustav Bosne i Hercegovine koji je djelomično uzrok svih tih problema s kojima se tamo susrećemo, dio je Daytonskog sporazuma. Prema odredbama 14 točaka koje je Europska unija postavila Bosni i Hercegovini da bi ona uopće mogla postati kandidat za članstvo, mora promijeniti ustav, tako da unijeti Daytonski sporazum u dokument NATO-a, ne izrijekom, ali spominje se reforma izbornog zakonodavstva i ustavne promjene, sad kad je jasno da će se to mijenjati nije neko veliko postignuće, ali je na unutarnjem političkom planu odjeknulo, rekao je Kovačević.

Dayton je bitan da ga se spomene, on je na neki način zaustavio rat, odnosno onemogućio da se rat nastavi istim intenzitetom, ali konstantno imamo eskalaciju sukoba u Bosni i Hercegovini. Izmicanje Daytona bez toga da istovremeno imate riješen cijeli niz drugih pitanja, vjerojatno bi dovelo do daljnje eskalacije sukoba u BiH. U ovom trenutku to gledam kao borbu za mir, borbu za stabilnost BiH. Čini mi se da je bilo bitno staviti i pitanje Daytona, pitanje izbornih reformi, ali i sve što može osigurati mir i stabilnost BiH, smatra Goran Bandov.

Komentirajući činjenicu da se Daytonski sporazum od 2004. ne spominje u NATO-vim deklaracijama, Bandov je rekao kako nije bitno da li ga spominjete, nego da li on funkcionira ili ne.

U trenutku kada dolaze inicijative koje ga potpuno negiraju, što je vrlo opasno, jer ako maknete Daytonski sporazum, a trenutačno nemate drugo rješenje, cjelokupna situacija u BiH dovodi se na opasan rub. Da imamo neki novi okvirni dokument, onda bismo mogli Dayton staviti sa strane, no dok to nismo napravili, BiH živi u daytonskom vremenu, kaže Bandov.

Osobni sukobi nedvojbeno imaju utjecaj u politici, ali državni poslovi bi trebali političke dužnosnike natjerati da prevladaju osobne animozitete, rekao je Kovačević. Nedavna razmjena neugodnih izjava i činjenica da je ministar vanjskih poslova odbio ići s predsjednikom na summit, govori da se Hrvatska nalazi na rubu ustavne krize, smatra Kovačević.

Ustav određuje da vanjsku politiku sukreiraju vlada i predsjednik republike, što znači da kada je riječ o pripremi tako važnih dokumenata i sastanaka kakav je summit NATO pakta, trebaju surađivati, a očito je da nisu surađivali i da nastavljaju s praksom nesuradnje. Sabor bi trebao upozoriti i Vladu RH i predsjednika da izvršavaju svoje ustavne obveze, pojasnio je Kovačević.

Bandov je rekao kako je ključno da li postoji jedna vanjska politika Republike Hrvatske ili više njih.

Vidimo da se radi o jednoj vanjskoj politici i to je najbitnije. Kako netko komunicira, to će ocijeniti građani u trenutku kada će izaći na izbore, ali naglasio je da je bitno da Hrvatska ima jednu vanjsku politiku. Kada govorimo o EU-u, NATO-u, susjednim državama, uključujući i BiH, mi govorimo jednim glasom i to je najbitnije, smatra Bandov.

Novo poglavlje se može promatrati isključivo zbog toga što smo do sada imali predsjednika Donalda Trumpa koji je stvarno imao jedan “novi trag”. Predsjednik Joe Biden provodi vanjsku politiku Sjedinjenih Država kakva je zasnovana još od Henryja Kissingera, što se nastavlja na tradiciju svih prethodnih predsjednika iz koje je jedino iskakao Donald Trump svojim izolacionizmom. Predsjednik Biden će napraviti značajne iskorake u odnosu na Trumpa, rekao je Bandov.

Sumnjam da će se odnosi između Sjedinjenih Država i Europe baš moći vratiti na staro, Europljani poučeni iskustvom s predsjednikom Trumpom, sad su nešto rezerviraniji prema Sjedinjenim Državama, a glavna je zadaća Joea Bidena sanirati štete koje je ugledu Sjedinjenih Država nanio predsjednik Trump i definirati glavne suparnike Sjedinjenih Država kao globalne suparnike cijelog zapadnog svijeta, što Americi omogućuje da preuzme ulogu lidera koju je u vrijeme predsjednika Trumpa izgubila, rekao je Kovačević te je istaknuo kako se uspostavlja scenografija novog hladnog rata, donosi HRT

You may also like

0 comments