Ukupni krediti u Hrvatskoj opali

Ukupni krediti u Hrvatskoj iznosili su krajem listopada 249,7 milijardi kuna. što je za 4,2 milijarde ili 1,6 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je iznos kredita banaka na osnovu transakcija porastao, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
Ukupni krediti, koji uključuju kredite središnjoj i lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima te investicijskim fondovima osim novčanih, u listopadu su na mjesečnoj razini stagnirali, dok su na godišnjoj pali. “Time su na godišnjoj razini ukupni krediti nastavili bilježiti negativne stope rasta koje, uz povremene iznimke, traju od studenog 2012.”, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB),

Taj pad kredita prvenstveno je posljedica smanjenja valutnih kredita za 6,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, odnosno za 10,6 milijardi kuna, na 148 milijardi. Njihov se udio u posljednjih sedam mjeseci u ukupnim kreditima spustio ispod 60 posto.

Nasuprot tome, iznos ukupnih kunskih kredita je uz mjesečni rast od 1,1 posto nastavio s pozitivnim godišnjim stopama rasta. Ukupni kunski krediti su na kraju listopada premašili 101,7 milijardi kuna, što je za 6,4 milijarde ili 6,8 posto više nego lani, dok su na mjesečnoj razini porasli za 1,1 posto.

Udio kunskih kredita premašio je tako razinu od 40 posto, što je porast za više od 3 postotna boda u samo godinu dana, zamjećuju u RBA. „Valutna struktura kreditnih obveza nastavila se mijenjati u korist kunskih kredita odražavajući sklonost zaduživanja u domaćoj valuti čemu je zasigurno pridonio i pad kamatnih stopa”, kažu u RBA.

Prema korisnicima kredita, nastavak razduživanja po dvoznamenkastim stopama nastavila je središnja država, za 20,3 posto na godišnjoj razini, koja u strukturi ukupnih kredita čini 14 posto. „Kontinuiranim razduživanjem u posljednje tri godine središnja država svoj udio u ukupnim kreditima smanjila je za više od 5 postotnih bodova”, navode u RBA.

Smanjenje za 0,5 posto na godišnjoj te za 0,4 posto na mjesečnoj razini zabilježili su i krediti nefinancijskim trgovačkim društvima (poduzećima), na nešto ispod 84 milijardi kuna. U ukupnim kreditima njihov je udjel 33 posto.

S nešto značajnijim udjelom od 49,5 posto, i nominalnim stanjem iznosa od 123,5 milijardi kuna, krediti stanovništvu porasli su na godišnjoj razini za 4 posto, te tako bilježe rast već 14. mjesec zaredom.

Rast plasmana na osnovi transakcija

Po podacima HNB-a, plasmani koji predstavljaju potraživanja kreditnih institucija od ostalih domaćih sektora, ostalih financijskih posrednika, pomoćnih financijskih institucija i osiguravajućih društava te mirovinskih fondova na kraju listopada su iznosili 223,5 milijardi kuna, što je za 0,3 posto više nego krajem rujna, odnosno za 1,9 posto više nego krajem listopada prošle godine.

Iznos plasmana na osnovi transakcija – koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana – porastao je, pak, za 0,4 posto na mjesečnoj i 4,9 posto na godišnjoj razini.

“Pri tome su plasmani stanovništvu narasli za 5,9 posto, dok je rast plasmana poduzećima ubrzao na 3,7 posto, s 3,3 posto koliko je rast iznosio u rujnu. Zamjetno manji rast nominalnog stanja ukupnih plasmana u odnosu na godišnji rast na osnovi transakcija uglavnom je posljedica prodaje nenaplativih plasmana”, zaključuju analitičari RBA.

You may also like

0 comments