Vlade mnogih svjetskih država nastoje znatno ograničiti uporabu gotovine u svakodnevnim plaćanjima. Ovo postupno ograničavanje uporabe gotovog novca samo je priprema za njihov konačni cilj – potpuno ukidanje gotovine.
Iza ove ideje stoji želja države da u potpunosti kontrolira tijek novca. Korak po korak, svakim novim zakonom sve su bliže ispunjenju svog cilja, a opravdanja su uvijek slična: rat protiv droge ili kriminala, borba protiv terorizma, rat protiv siromaštva, odnosno veća sigurnost poštenih građana. Jedan od najuglednijih međunarodnih poslovnih listova, britanski Financial Times, ljetos je objavio članak pod nazivom “Umirovljenje još jednog barbarskog relikta”. “Barbarski relikt”, naziv kojega je 1923. poznati britanski ekonomist John Maynard Keynes proročki upotrijebio za zlato, sada označava novog neprijatelja državne kontrole – gotovinu.
Napretkom tehnologije tehnički preduvjeti za uvođenje društva bez gotovine već su stvoreni. Ono što preostaje je dobivanje podrške javnosti. Kada bi preko noći donijeli zakon kojim se ukida gotov novac, došlo bi do masovne pobune građana. Iz tog razloga prema cilju idu postupno, a već je napravljen velik dio posla. Zabranjena je isplata plaća i mirovina na ruke, odnosno u gotovini.
U Hrvatskoj je zakonski ograničena uporaba gotovine u ekonomiji. Prema najnovijoj inačici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma iz 2013. godine, sve transakcije u gotovini koje iznose više od 105.000 kn, odnosno 15.000 eura ako se radi o stranim državljanima, moraju se prijaviti nadležnim organima. U zadnjih par godina nekoliko je europskih država uvelo ograničenja na gotovinsko plaćanje. Italija i Francuska su ograničile gotovinske transakcije za iznose iznad 1.000 eura, dok je Španjolska to isto učinila za sve transakcije iznad 2.500 eura.
U Rusiji, koja nije dio Europske Unije, takve su transakcije ograničene ukoliko iznos prelazi 10.000 eura. Skandinavske zemlje najbliže su donošenju odluke o ukidanju papirnatog novca. U Švedskoj većina banaka više ne posluje s gotovinom. Početkom ove godine najveća norveška banka DNB pozvala je Vladu na potpuno napuštanje gotovog novca, dok je Danska trgovačka komora zatražila da trgovine i pojedine državne službe dobiju zakonsku mogućnost odbijanja gotovinskog plaćanja.
Mediji imaju važnu ulogu u pripremanju terena za ukidanje gotovine. Ocrnjuju korištenje gotovog novca, predstavljaju ga kao nešto nazadno, prljavo i zastarjelo, kao barbarski relikt kojemu nije mjesto u modernim društvima. Uz medije, najveći saveznici država u ukidanju gotovine su banke. Kada se plaća novčanicama, banke od tih transakcija nemaju nikakvog profita. Bezgotovinskim sustavima plaćanja banke bi počele zarađivati i naplaćivanjem naknada za provedene transakcije.
Ukidanjem gotovine nestala bi i mogućnost navale štediša na depozite u bankama. Naime, ako velik broj štediša odluči podići svoje uloge iz banaka, događa se da banke ne mogu isplatiti sve depozitare i onda nastaje panika. Kada u potpunosti ukinu gotov novac, tada će nestati i mogućnost navale na banke jer štediše nemaju što tražiti na šalterima poslovnica. Jednim potezom riješio bi se možda i najveći problem u funkcioniranju bankarskog sustava.
U zadnje vrijeme raste broj država u kojima se govori o negativnim kamatnim stopama na depozite. Štediše tako zapravo gube novac koji je oročen u banci, jer je kamata blizu nule, što je daleko ispod stope inflacije. Zabranom gotovine građani bi bili prisiljeni da svoj novac drže u banci, a to bi zapravo predstavljalo prisilno izvlaštenje imovine građana. Tim potezom, građanima bi se, umjesto štednje, nametnula potrošnja, piše Matija Gavrilović za SrebroZlato.com.
Razumljivo je da u nesigurnim vremenima građani žele štedjeti. Ukoliko vlade uspiju u eliminaciji gotovine, nitko više neće moći posjedovati novac izvan bankarskog, odnosno, financijskog sustava. Štednjom unutar sustava, građani će samo gubiti svoje bogatstvo. Istovremeno im se oduzimaju i osobna sloboda i stečena imovina. Već tisućama godina ljudi diljem svijeta plemenite kovine smatraju oblikom novca. Zlato i srebro mogli bi zamijeniti gotovinu kao anonimno sredstvo plaćanja, ali i kao jedini način štednje. Novonastala situacija mogla bi imati velikog utjecaja na rast cijene žute plemenite kovine.
