Home TribinaAnalize Ugledne banke: Izbjeglice bi mogle unaprijediti europsko gospodarstvo

Ugledne banke: Izbjeglice bi mogle unaprijediti europsko gospodarstvo

by Agencije

Europsko gospodarstvo, ugroženo starenjem stanovništva, moglo bi dobiti novi poticaj zahvaljujući najvećoj izbjegličkoj krizi od Drugog svjetskog rata, iako velika neizvjesnost u pogledu budućih razmjera imigracije i integracije tih ljudi otežava dugoročne prognoze, piše Reuters.

Kako se približava zima, dramatično velik val ljudi koji bježe u Europu pred siromaštvom i ratom na Bliskom istoku i u Africi u rujnu se tek neznatno smanjio. Gotovo 170.000 “ilegalnih migranata” ušlo je u rujnu u Europsku uniju, po podacima europske agencije za granice Frontex, čime je ukupan broj za ovu godinu narastao na 710.000. To je gotovo tri puta više nego cijele 2014., a do kraja godine očekuje se milijun migranata, možda i više. Neke procjene govore o neto imigraciji u 19-članu eurozonu od 1,6 milijuna ljudi ove godine.

Priče o ljudskim tragedijama i kušnjama mjesecima se izmjenjuju s pričama o kaosu na europskim kopnenim i morskim granicama. Pritom su na vidjelo izbile institucionalne slabosti Europske unije dok se pokušavala dogovoriti o tome koliko će ljudi primiti, gdje će ih registrirati i smjestiti. Njemačka se obvezala primiti 800.000 tražitelja azila. EU ih planira raspodijeliti 120.000 među 28 država članica.

Kako tjedni prolaze, ekonomisti su također risiljeni pripremiti procjene što bi taj migrantski šok mogao značiti za relativno bogato europsko gospodarstvo, suočene već godinama s padom nataliteta, starenjem stanovništva i slabim gospodarskim rastom. Iako uz puno ograda, većina prognoza ističe pozitivne utjecaje koje bi migranti mogli imati na europsko gospodarstvo.

Budući da su procjene potencijalnog rasta eurozone, koji se definira kao održiva stopa rasta bez inflacije, pale ispod 1 posto nakon financijskog sloma prije sedam godina, te s obzirom na velike dugove i lošu demografsku sliku, malo je onih koji vjeruju u gospodarski oporavak bez veće imigracije ili dizanja dobne granice za umirovljenje. Postavlja se zapravo pitanje tko spašava koga u ovoj krizi.

Švicarska banka Credit Suisse procjenjuje da će u idućih pet godina neto imigracija povećati broj stanovnika u eurozoni za oko 5 milijuna, što je 1,5 posto od sadašnjih 340 milijuna. Banka očekuje da bi zahvaljujući tomu BDP eurozone iduće godine mogao porasti za 0,2 do 0,3 postotna boda. Potencijalni rast eurozone, smatraju analitičari Credit Suissea, povećat će se za 0,2 postotna boda u odnosu na službene prognoze, na prosječnih 1,3 posto u idućih osam godina do 2023. Samo ove godine rast bi trebao biti veći od prognoza Europske komisije i do pola postotnog boda.

Ekonomisti HSBC-a izračunali su slično povećanje potencijalnog rasta od 0,2 postotna boda. “Potencijalni BDP do 2025. mogao bi biti 300 milijardi eura veći nego inače”, smatraju. Kalkulacije na osnovi prosječne potrošnje za svakog migranata od 12.000 eura na godinu pokazuju da bi Njemačka, na saveznoj, pokrajinskoj i lokalnoj razini, mogla 2016. na migrante potrošiti 10 do 12 milijarda eura ili 0,3 do 0,4 posto njemačkog BDP-a. Deutsche Bank podignuo je prognozu njemačkog rasta 2016. s 1,7 na 1,9 posto zahvaljujući imigraciji.

No je li ta ekonomska injekcija doista dovoljan poticaj u kontekstu dugogodišnjih demografskih problema? “Migracije su od sredine 90-ih godina najveći motor demografskog rasta u EU u cjelini, a uskoro bi mogle postati i jedini”, zaključio je OECD u migracijskim prognozama za 2015. objavljenim potkraj rujna.

Njemačkoj je potrebna neto imigracija od oko 700.000 ljudi na godinu u idućih deset godina radi stabilnosti populacije, navodi kao primjer HSBC, citirajući podatke UN-a. “Unatoč svoj buci oko imigracije, jednostavno je premala da bi imala bilo kakav značajan globalni ekonomski utjecaj na (dugoročne) demografske promjene”, ocjenjuje u rujanskom izvješću američka banka Morgan Stanley.

No taj zaključak temelji se na dosadašnjoj migraciji. Migranata bi u budućnosti moglo biti daleko više iako su točne prognoze nemoguće. Frontex procjenjuje da je više od četiri milijuna Sirijaca, Afganistana, Iračana i Pakistanaca našlo privremeno utočište u Turskoj, Libanonu, Jordanu i Egiptu.

Britansko ministarstvo obrane procjenjuje da bi se 60 milijuna ljudi iz subsaharske Afrike moglo preseliti iz pustinjskih područja u sjevernu Afriku i Europu do 2020. Ako i stignu, vještine koje posjeduju i buduće osposobljavanje koje im se omogući bit će ključni za zemlje koje ih prihvate. Eurozoni nedostaju radnici, ali već ima velik višak nekvalificiranih radnika. HSBC ističe da procjene Europske komisije o 7,5 milijuna viška novih radnih mjesta u idućih 10 godina prikrivaju višak od 23 milijuna radnika s nižom stručnom spremom u istom tom razdoblju, velikim dijelom u Francuskoj i Italiji, te manjak 32 milijuna srednje i visokokvalificiranih radnika.

Related Posts