Udruga Franak u petak je ponovila svoj zahtjev za ostavkom guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića, tvrdeći da guverner i HNB štite nezakonito poslovanje banaka.
“Zbog činjenice da HNB ne obavlja svoje zakonom povjerene mu dužnosti regulatora poslovanja banaka u Republici Hrvatskoj, zbog činjenice da ne štiti potrošače koji se moraju organizirati sami, zbog činjenice da i danas zataškava nezakonito poslovanje banaka uslijed čega je upravo na HNB-u odgovornost za uništenje mnogih obitelji, ali i za smrt pojedinaca koji su zbog svega ostali bez zdravlja ili su nažalost digli ruku na sebe – Udruga Franak i dalje ostaje pri svojem zahtjevu još iz travnja 2015. godine, kako guverner HNB-a Boris Vujčić mora bez odgode ponuditi svoju ostavku. Udruga Franak će, štoviše, pored smjene vodstva HNB-a, u narednom razdoblju tražiti i rješenja izmjenama zakonodavstva RH u pogledu odgovornosti i nadzora rada samog HNB-a”, navodi se u priopćenju Udruge, objavljenom u povodu i saborske rasprave o radu središnje banke u 2014. i 2015. godini.
Udruga Franak “nije zadovoljna radom toga tijela, dapače, vrlo smo razočarani”, ističu iz te udruge, napominjući uz ostalo kako se u saborskoj raspravi o izvješću HNB-a za 2014. “tek usputno spominjao ′slučaj franak′, iako je upravo taj slučaj razotkrio sve nezakonitosti u poslovanju banaka te ukazao na HNB kao tijelo koje je sve to dozvolilo i još uvijek dozvoljava”.
U Udruzi Franak smatraju da središnja banka “de facto isključivo vodi brigu o bankarskom sustavu”, a nije pokazala zanimanje za građane, potrošače, klijente tih banaka.
U priopćenju ponovno upozoravaju na niz propusta HNB-a, primjerice neupozoravanja na visoku rizičnost kredita vezanih uz švicarski franak ili jednostrano i nezakonito povećanje kamatnih stopa od strane banaka, itd.
Tvrde i da “HNB nastavlja takvu praksu te da ne namjerava odustati od takve prakse, u kojoj se zapravo poistovjećuje s osam najvećih poslovnih banaka, ukazuje i recentno postupanje toga tijela”.
To se ponašanje, kako navode, očituje u “permanentnom skrivanju informacija, kontinuiranom lažnom informiranju, svjesnom sabotiranju donošenja bilo kakvog zakonskog rješenja za ′slučaj Franak′”.
Ističu i kako HNB za cijelo vrijeme trajanja konverzije CHF kredita u euro kredite i još uvijek “ne želi dostaviti podatke o povijesnom kretanju euro kamatnih stopa poslovnih banaka, svjesno obmanjujući javnost kako ne posjeduje te podatke”, a kao najnoviji slučaj da HNB “štiti nezakonito poslovanje banaka” navodi odbijanje odgovora na upit Udruge Franak o tome kod kojih je banaka utvrđena povreda Zakona o konverziji, o kojim se nezakonitostima radi te koje je sankcije bankama HNB izrekao.
“HNB je rješenjem ustvrdio kako ne želi odgovoriti na pitanja Udruge Franak, jer bi odgovor negativno utjecao na povjerenje u banke, na financijski sustav te kako to radi zbog ′izvanrednog značaja potrebe zaštite tog dobra′?! Samo ukoliko HNB bezakonje smatra vrijednošću koju valja zaštititi, onda rješenje HNB-a ima smisla”, smatraju u Udruzi Franak.
