U veljači zabilježen mjesečni pad javnog duga, no godišnje ipak raste

Tijekom veljače javni je dug smanjen za 1,5 milijardi kuna na iznos od 289,7 milijardi kuna. Ipak, na godišnjoj je razini nastavljen rast duga pa je tako u odnosu na veljaču 2015. godine javni dug veći za 4,2 milijarde kuna ili za 1,5%.

Sumarno, nakon prva dva mjeseca ove godine, javni dug praktički stagnira jer je u odnosu na kraj 2015. godine porastao tek za 1,6 milijuna kuna. Pritom je unutarnji dug povećan za 1,2 milijarde kuna, ali je istodobno inozemni dug smanjen za 1,1 milijardu kuna, što upućuje na činjenicu da se početkom ove godine država primarno zaduživala na domaćem tržištu, i to uglavnom kratkoročnim vrijednosnim papirima, odnosno trezorskim zapisima. Takva je situacija bila i očekivana jer je u režimu privremenog financiranja, koji je važio u prva tri mjeseca ove godine, bilo ograničeno stvaranje novih obveza, a istodobno su i potrebe financiranja bile nešto manje zbog nižega proračunskog manjka. I u takvim okolnostima nastavlja se situacija u kojoj javni dug generira središnja država (u veljači je njen dug na godišnjoj razni povećan za 1,7%), dok se istodobno smanjuje dug fondova socijalne sigurnosti (za 49,5%) i lokalne države (za 7,1%). Trenutno se na središnju državu odnosi 98,3% ukupnog javnog duga, na lokalnu državu nešto više od 1,7%, dok je udio duga fondova socijalne sigurnosti praktički zanemariv.

Realno kretanje javnog duga u ovoj godini biti će vidljivo nakon što završi razdoblje privremenog financiranja i nakon što država izda obveznice na domaćem i inozemnom tržištu (zasad je na domaćem tržištu u ožujku izdana obveznica od 4 milijarde kuna, koja nije obuhvaćena prezentiranim podacima jer se oni odnose na zbivanja do kraja veljače). Uz to, u narednom će se razdoblju vidjeti i učinci aktivacije državne imovine i prodaje dionica u vlasništvu države kojima se namjerava dodatno utjecati na stabiliziranje razine javnoga duga. Trenutno nedostaje i strategija upravljanja javnim dugom iz koje bi bilo vidljivo kako država namjerava ublažiti visoke potrebe refinanciranja u narednoj godini, odnosno hoće li se iskoristiti razdoblje niskih kamatnih stopa za predfinanciranje obveza u 2017. godini. Bez obzira na nepoznanice, dobar početak godine u pogledu dinamike gospodarskog rasta, visine proračunskog manjka i time povezano kretanja javnog duga daje solidne temelje da se do kraja godine mogu ostvariti postavljeni ciljevi u Programu konvergencije kojima se predviđa stabiliziranje udjela javnog duga u BDP-u na razini od 85,9%.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U veljači je javni dug smanjen te u prva dva mjeseca de facto stagnira u odnosu na kraj prošle godine, što je jednim dijelom posljedica tzv. razdoblja privremenog financiranja. U narednom će se razdoblju vidjeti učinci aktivacije državne imovine i prodaje dionica u vlasništvu države, kojima se namjerava dodatno utjecati na stabiliziranje razine javnoga duga. Sve to, uz dobar početak godine u pogledu dinamike gospodarskog rasta te visine proračunskog manjka, daje solidne temelje da se do kraja godine mogu ostvariti postavljeni ciljevi u Programu konvergencije.“

You may also like