Ciparski grčki i turski čelnici nastavljaju u ponedjeljak u Švicarskoj, pod pokroviteljstvom UN-a, pregovore s ciljem postizanja sporazuma o ponovnom ujedinjenju tog sredozemnog otoka, podijeljenog već 42 godine.
Po prvi put će ciparski predsjednik Nicos Anastasiades i ciparski turski čelnik Mustafa Akinci raspravljati o jednom od najosjetljivijih pitanja: teritorijalnim dogovorima.
Rasprave koje će trajati do 11. studenog blizu Ženevskog jezera “ključan su trenutak” u mirovnim pregovorima, započetima u svibnju 2015., smatra izaslanik UN-a za Cipar Espen Barth Eide.
Pregovore se smatra posljednjom prilikom nakon neuspjeha plana o ponovnom ujedinjenu koji je UN predložio 2004. Cilj je postići sporazum do kraja godine.
Zemlja je podijeljena od 1974. kad je turska vojska zauzela sjeverni dio otoka reagirajući na državni udar kojim se željelo Cipar pripojiti Grčkoj, što je brinulo turkofonu manjinu na otoku. Invazija je popraćena velikim raseljavanjem stanovništva. Deseci tisuća osoba moralo je napustiti svoju imovinu od danas do sutra.
Otada Republika Cipar, članica EU-a od 2004., vlast provodi samo na južnom dijelu gdje žive ciparski Grci. Ciparski Turci žive na sjeveru, gdje su proglasili Tursku Republiku Sjevernog Cipra koju je priznala jedino Ankara.
Anastasiades je zatražio prošlog tjedna obje strane da “iskoriste ovu priliku, ne samo kako bi uklonili ili smanjili razmirice nego i ostvarili napredak na terenu koji bi mogao dovesti do konačnog rješenja”.
Akinci je istaknuo potrebu poštivanja roka do kraja godine za zaključivanje sporazuma. “Nakon 50 godina ne možemo nastaviti raspravljati još 50 godina. Svi, među kojima i UN, svjesni su toga”.
Analitičari smatraju da svaki sporazum koji treba završiti federacijom sastavljenom od dva entiteta, jednim ciparskogrčkim, drugim ciparskoturskim, počiva na načelu razmjene teritorija na tom otoku od oko milijun stanovnika od kojih velika većina ciparskih Grka.
“Ako se danas mogu okupiti oko karata i podijeliti stajališta, to znači da je izvjestan broj psiholoških prepreka premošten”, ocjenjuje međunarodna konzultantica sa sjedištem na Cipru Fiona Mullen.
Oba čelnika pokušat će se dogovoriti oko granica dvaju budućih entiteta, što bi trebalo dovesti do povrata nekih zona na sjeveru ciparskim Grcima.
Pitanje “teritorija je prirodno povezano s pitanjem vlasništva i sigurnosti jer to pogađa svakodnevni život ljudi blizu granice”, kazao je analitičar iz redova ciparskih Turaka Mete Hatay.
“Ako riješe problem teritorija bit ćemo na putu važnih višestranih rasprava o sigurnosti”, kaže Mullen.
U skladu s međunarodnim ugovorima, Turska, Grčka i Velika Britanija, koje raspolažu vojnim bazama na otoku, jamci su sigurnosti Cipra.
Razgraničavanje entiteta omogućit će razmatranje postupaka povrata, nadoknade ili razmjene za vlasnike koji su ostali bez svoje imovine, a to je osjetljivo i potencijalno skupo pitanje za buduću državu.
Iako je očito da bi ponovno ujedinjene bilo skupo, Međunarodni monetarni fond vjeruje da bi u konačnici imalo vrlo pozitivne gospodarske posljedice za Cipar koji je, na rubu stečaja 2013., morao pribjeći međunarodnom planu spašavanja.
(Agencije)
