U strahu za bankovne depozite žure se restrukturirati grčke banke

Dužnosnici eurozone žele što prije restrukturirati grčki bankarski sustav jer bi nova pravila mogla pregaziti korporativne depozite što bi moglo imati štetne posljedice na grčko gospodarstvo. Njihovu žurbu zakomplicirali su i izvanredni parlamentarni izbori koji se održavaju ovog vikenda, a prema najnovijim anketama na njima neće biti jasnog pobjednika, iako prema grćkom izbornom zakonu stranka koja dobije najviše glasova dobija 50 dodatnih mandata koji bi joj trebali osigurati stabilnost na vlasti. Dugotrajni pregovori o vladajućoj koaliciji mogli bi ugroziti rok za obnovu bankarskog sustava, piše Financial Times, a prenosi Banka Magazin.

U pregovorima oko spasa Grčke u kolovozu dužnosnici eurozone pristali su na zahtjev predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija da se depoziti u bankama ne diraju. U to su vrijeme grčki kreditori kopali po računima u četiri najveće grčke banke kako bi pronašli 25 milijardi eura koje bi mogli usmjeriti u obnovu financijskog sustava. No, čelnici Europske unije su sada u problemima: ako žele održati obećanje da neće dirati depozite, moraju obaviti restrukturiranje banaka u malo više od tri mjeseca – prije nego se 1. siječnja počnu primjenjivati nova EU pravila o spašavanju banaka.

Prema tim pravilima svaka banka u eurozoni koja prihvati državnu financijsku pomoć prvo mora kreditorima platiti 8 posto ukupnog duga. U tom su slučaju prvo na udaru dioničari, zatim vlasnici obveznica, a ako bude potrebno i depoziti veći od 100.000 eura. Tom idejom, koju snažno podržava Berlin, želi se smanjiti trošak poreznih obveznika pri spašavanju banaka. Posebno se želi izbjeći irski i španjolski modeli u kojima su se vlade zadužile za desetke milijardi eura kako bi spasile banke.

No, neki smatraju da bi žurba bila kontraproduktivna. Vjeruju da će Grci s vremenom ponovo početi stavljati novac u banke i otplaćivati kredite. To bi smanjilo troškove spašavanja banaka. Depoziti grčkih kućanstava i kompanija pali su tijekom krize sa 165 milijardi eura prije izbora u siječnju na 121 milijardu u srpnju. Loši krediti su skočili na 30 posto od ukupnih kredita. Neizvjesni rezultati izbora mogli bi spriječiti vlasti da bilo što poduzmu. Banke su do sada pristale platiti samo 10 milijardi eura za rekapitalizaciju banaka i obustavili isplatu preostalih 15 milijardi dok vlada ne pristane na implementaciju dogovorenoga. To je bez nove vlade nemoguće.

0 comments