U srpnju se oporavio europski građanski sektor

Aktivnosti u građevinskom sektoru 28 zemalja Europske unije ponovo su porasle u srpnju, nakon tromjesečnog razdoblja pada, poduprte skokom u sektoru niskogradnje, pokazale su u četvrtak prve procjene europskog statističkog ureda.

U 28-članoj Uniji sezonski prilagođene aktivnosti u građevinskom sektoru porasle su u srpnju 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec kada su prema revidiranim podacima smanjene za 0,5 posto, procjenjuje Eurostat. Time su uvećane prvi puta od ožujka kada su poskočile 1,4 posto. Još je izrazitiji rast u srpnju zabilježen u eurozoni, uz skok aktivnosti za 1,0 posto u odnosu na lipanj kada su prema revidiranim podacima pale 1,2 posto. I u EU i u eurozoni niskogradnja je prednjačila rastom, za 1,4 odnosno 1,0 posto. Nešto je blaži bio rast aktivnosti u visokogradnji i iznosio je 0,6 posto u EU, te 0,9 posto u eurozoni.

Među zemljama članicama najsnažniji je rast aktivnosti u građevinskom sektoru u srpnju na mjesečnoj razini zabilježila Švedska, za 4,2 posto. Slijedi Njemačka s 3,2 posto i Poljska s 2,2 posto. Najviše su pak smanjene aktivnosti u građevinskom sektoru Mađarske, za 3,0 posto. Slijedi Slovenija s padom aktivnosti na mjesečnoj razini od 2,8 posto. Hrvatska nije obvezna dostavljati mjesečne podatke o građevinskoj aktivnosti. U drugom su tromjesečju gotovo stagnirale na tromjesečnoj i godišnjoj razini, smanjivši se za blagih 0,1 posto.

Građevinski sektor EU zabilježio je pak u srpnju rast aktivnosti u građevinskom sektoru za 2,3 posto dok su u eurozoni one porasle za 1,8 posto. Eurostat je ujedno revidirao procjene za lipanj i sada procjenjuje da su aktivnosti u EU28 porasle za blagih 0,2 posto, nasuprot prvotno procijenjenom padu za 0,4 posto. Pad u eurozoni bio je pak blaži no što se prvotno procjenjivalo i iznosio je 1,3 posto.

Pritom su aktivnosti u niskogradnji poskočile u srpnju na godišnjoj razini za 6,6 posto u EU, odnosno za 3,9 posto u eurozoni. U visokogradnji su uvećane za 1,6 posto u EU, te za 1,3 posto u eurozoni, pokazuju podaci Eurostata. Među zemljama članicama najveći je rast ukupnih aktivnosti u građevinskom sektoru u srpnju na godišnjoj razini zabilježila Slovačka, za 23,4 posto. Slijedi Rumunjska s 15,1 posto i Češka sa 14 posto. Najviše su pak pale aktivnosti u slovenskom građevinskom sektoru, za 14 posto. Slijede – s velikim zaostatkom – Francuska i Velika Britanija, s padom na godišnjoj razini od 3,0 odnosno 2,3 posto.

Prosječna cijena četvornog metra novih stanova, koje su u prvom polugodištu ove godine prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe u Hrvatskoj, iznosila je 11.580 kuna, što je 4,8 posto ili 526 kuna više u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Po podacima DZS-a, prosječna cijena kvadrata novog stana u Zagrebu u prvom je polugodištu iznosila 12.448 kuna ili 4,4 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je četvorni metar novog stana u ostalim naseljima stajao 10.539 kuna, što je 6,3 posto više.

Kada se uključe podaci o cijenama iz programa društveno poticane stanogradnje (POS), prosječna cijena prodanih novih stanova u prvom je polugodištu u Hrvatskoj bila 11.439 kuna po kvadratu ili 11,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prosječna cijena četvornog metra stanova POS-a u prvom je polugodištu iznosila 7.812 kuna i bila je 2,3 posto veća nego u prvom polugodištu 2014.

Podaci DZS-a pokazuju da je u prvom polugodištu u Hrvatskoj prodano 610 novih stanova od čega 320 u Zagrebu i 290 u drugim naseljima. Ukupna korisna površina prodanih stanova je 42.963 četvorna metra pa je prosječna površina novog prodanog stana oko 70 četvornih metara. Od ukupnom broja prodanih novih stanova, 22 su stanovi POS-a, a ostatak su prodala trgovačka društva i druge pravne osobe.

You may also like

0 comments