U Sloveniji pala potpora žici

Potpora slovenske javnosti odluci vlade da podigne ogradu za migrante na granici s Hrvatskom prepolovila se u manje od dva mjeseca pa sada većina smatra da je treba maknuti, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko “Delo”.

Ispitivanje najutjecajnijeg slovenskog dnevnika, provedeno u drugoj polovici studenoga prošle godine, malo nakon što je slovenska vojska počela postavljati opasnu ogradu sa žilet-žicom, pokazalo je da je tu mjeru opravdavalo i podržavalo 79 posto Slovenaca, dok je 21 bilo protiv. Najnovije ispitivanje “Dela” na standardnom uzorku od 600 ispitanika, provedeno krajem prošlog tjedna, pokazuje da je 52 posto građana protiv žice, a za njen ostanak samo 40 posto, što znači da je potpora toj odluci vlade naglo pala.

Treba istaknuti da je anketa iz studenoga prošle godine provedena u atmosferi koju su stvorili teroristički napadi u Parizu, kad se povećao osjećaj nesigurnosti koji se kod ljudi odrazio i na gledanje na izbjeglički problem, te na početku intenzivne vladine kampanje da je žica jedini način da se migranti postupno odvrate od balkanske rute prema Europi i zaštiti “zelena granica” na južnom kraku Schengena budući da bi Slovenija iz te zone slobodnog kretanja bez kontrole dokumenata mogla biti isključena.

Potpora žičanoj ogradi smanjena je nakon što je održano više lokalnih prosvjeda stanovnika uz granicu, kojima je javnost upozorena na negativne posljedice žice na ekologiju i gospodarstvo, osobito turizam te nakon što su neki intelektualci upozorili na ustavnu upitnost takve mjere koja krši vlasnička prava poljoprivrednika uz granicu, a upitna je i sa stajališta učinkovitosti. Slovenska vlada tvrdi da je žica privremena mjera koja se nije mogla izbjeći, a premijer Miro Cerar više je puta kazao da će biti sretan kad nastanu uvjeti za skidanje bodljikave ograde, ali da će do onda ostati jer bi na proljeće prema Europi mogli krenuti milijuni izbjeglica i migranata, ako se do tada ne nađe zajedničko europsko rješenje za stvaranje uvjeta za život i sigurnost u regijama iz kojih migranti dolaze.

Sve su jači pritisci na njemačku kancelarku Angelu Merkel da odustane od politike “otvorenih vrata” prema izbjeglicama. Stoga će izbjeglička kriza biti nedvojbeno jedan od najvećih problema s kojima će se ukoštac morati uhvatiti i nova vlada.

Ako Austrija i Slovenija zatvore svoje granice, onda bi i Hrvatska morala zatvoriti granicu prema Srbiji, a Srbija prema Makedoniji. Hrvatska će tu morati biti vrlo oštra, iako u saborskoj većini još nismo zauzeli stav o izbjegličkoj krizi. No Vlada koja odlazi nije pokazala efikasnost u izbjegličkoj krizi i posvađala se sa susjedima, rekao je u središnjem Dnevniku HRT-a međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač o hrvatskoj politici prema izbjegličkoj krizi u nadolezećim mjesecima.

Vidimo da su i kolege u Sloveniji podigle žicu. Ako budemo primorani na zaštitu granice, morat ćemo razmisliti o preprekama. Kapacitete za to imamo, moguće je to učiniti. Hrvatska neće i ne smije postati zona čekanja jer je to onda sabirni centar. Ako Austrija i Slovenija zatvore granice, postoji mogućnost da izbjeglice zapnu u Hrvatskoj, a tu ne žele ostati. Potrebno je europsko rješenje, u koje se moraju uključiti sve države, smatra Kovač. Na pitanje je li on budući ministar vanjskih poslova, ili barem jedan od kandidata rekao je kako je neozbiljno govoriti sada o imenima. Vidjet ćemo u petak tko će biti predstavljen. Tri su imena zasad sigurna: predsjednik vlade Tihomir Orešković, a potpredsjednici Tomislav Karamarko i Božo Petrov. Petak je dan kada će Hrvatska znati tko će biti u vladi, bio je tajanstven Kovač.

You may also like

0 comments