U skladištu Okoli niska razina rezervi plina, ali panike nema

Rezerve plina u plinskom skladištu Okoli na vrlo su niskim razinama, odnosno popunjenost je na tek 38%, ili 1.933,876.501 kWh. Zadnji puta skladište je bilo na ovoj razini zapunjenosti prije 20 godina, 1997. godine.

Ovaj mjesec čak 18 dana maksimalno se povlačio plin iz skladišta Okoli, dok se prošle zime to nije dogodilo ni jedan dan. Razlog ove situacije je u vrlo niskim temperaturama koje potiču potrošnju plina. Ukupna potrošnja plina u tjednu od 16. do 22. siječnja iznosila je 364,104.833 kWh, a trenutačna se potrošnja kreće između 50.000 i 60.000 MWh dnevno.

U HEP-u Jutarnjem listu kažu da je zapunjenost dodijeljenih skladišnih kapaciteta na planiranoj razini te bez obzira na vrijeme ne očekuju probleme u opskrbi kupaca. Hrvatska ima dovoljne kapacitete plinskih interkonekcija prema Sloveniji i Mađarskoj da ne treba brinuti za sigurnost opskrbe tijekom ove hladne zime, a Gazprom Europi isporučuje dovoljne količine plina pa panike na tržištima nema.

Dobro je pitanje po kojim cijenama se plin trenutno uvozi i tko od opskrbljivača i trgovaca eventualno gubi na razlici nabavne i prodajne cijene, jer su cijene plina na burzama u odnosu na prošlu zimu veće čak 35%. Na austrijskoj burzi CEGH plinom se za dan unaprijed trenutno trguje po cijenama od oko 20 do 23 eura/MWh, dok je lani u ovo doba ta cijena bila nešto niža od 14 eura/Mwh. Sklopljeni dugoročni ugovori optimalni su, no ekstremni peakovi u potrošnji i dalje se po potrebi “peglaju” iz uvoza, ako nema dovoljno plina u skladištu, što bi se Hrvatskoj moglo dogoditi ako se ovako oštra zima nastavi. Veletrgovci plinom mogu se hedžirati za rizik od velike promjene cijene i to mnogi i čine te tako izbjegavaju rizik rasta cijene koji obično sa sobom nose veliki temperaturni šokovi, piše Energetika-net.

Na Baumgartenu se u drugom kvartalu očekuje pad cijene plina na 18,2 eura/Mwh. Plin koji se utiskuje u skladišta kad je cijena niža dobra je zaštita i trgovcima i potrošačima, a Hrvatska godinama uopće ne razmatra gradnju novog strateškog skladišta plina u Beničancima, polju u vlasništvu INA-e. Relativno sporo ide i realizacija skladišta za vršnu potrošnju u Grubišnom polju, za koje struka drži da bi služilo trgovcima da se “jeftinije” igraju na tržištu, pa je pitanje tko bi zapravo trebao platiti njegovu izgradnju.

You may also like

0 comments