U rujnu nastavljen trend razduživanja stanovništva

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni krediti stanovništvu iznosili su krajem rujna 117,5 milijardi kuna, što predstavlja njihov pad na godišnjoj razini već 15. mjesec zaredom, navodi se u analizi Rafiffeisenbank Austria (RBA).

“Bez obzira na mjesečni rast od 351 milijun kuna ili 0,3 posto, ukupni krediti stanovništvu zabilježili su pad na godišnjoj razini i petnaesti mjesec zaredom te su u odnosu na lanjski rujan niži za 8,5 milijardi kuna ili 6,7 posto”, ističu analitičari RBA u osvrtu na podatke HNB-a.

To je, poručuju analitičari RBA, snažno podržano učincima CHF konverzije, na što upućuju i podaci o kretanju stambenih kredita, koji čine najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu, 44 posto.

“Premda su krajem rujna ukupni stambeni krediti stanovništvu zabilježili blagi mjesečni rast od 164 milijuna kuna ili 0,3 posto, na godišnjoj razini su zamjetno niži, i to za preko 8 milijardi kuna ili 13,3 posto”, navodi se u analizi.

Kao posljedica CHF konverzije, od konca prošle godine prisutan je snažan trend rastućeg udjela stambenih kredita vezanih uz euro, dok istovremeno krediti vezani za švicarski franak bilježe snažan pad.

Tako su krajem rujna ukupni stambeni VK krediti vezani za euro iznosili 41,1 milijardu kuna, što je za 6,8 milijardi kuna ili 20 posto više nego u istom mjesecu lani.

Istovremeno su se stambeni VK krediti stanovništvu indeksirani za švicarski franak krajem rujna spustili na 1,5 milijardi kuna, što je 19,3 milijarde ili gotovo 93 posto manje u odnosu na isti mjesec lani.

“Obzirom da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti, uključujući i one s valutnom klauzulom, čineći udio od gotovo 60 posto, jačanje kune u odnosu na euro i franak za 1,6, odnosno 1,2 posto godišnje dodatno je utjecalo na pad kredita iskazanih u domaćoj valuti”, ističu analitičari RBA.

Na godišnjoj su razini pali krediti svih vrsta – potrošački, stambeni, hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima – s izuzetkom gotovinskih nenamjenskih kredita.

Posljednji podaci HNB-a potvrđuju i trend pada aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka na sve vrste kredita, čime krediti stanovništvu postaju jeftiniji, odnosno povećava se njihova priuštivost, ističe se u analizi.

“Premda se na godišnjoj razini ukupni krediti stanovništvu nominalno smanjuju zbog konverzije i djelomičnog otpisa CHF kredita stanovništvu, istovremeno je kreditna aktivnost domaćih banaka u ovoj godini počela blago rasti, posebno u segmentu čistih kunskih kredita”, navode analitičari RBA.

Ipak, do kraja godine ne očekuju značajnije promjene u ukupnoj kreditnoj potražnji u sektoru stanovništva i ističu da je snažniji oporavak kreditiranja prvenstveno uvjetovan poboljšanjima na tržištu rada i održivim gospodarskim rastom u srednjem roku.

(Agencije)

You may also like

0 comments