Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su u rujnu krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije pali za 4,7 posto na godišnjoj razini, na 65,8 milijardi kuna, pa je nastavljen pad tih kredita koji traje još od svibnja 2012. godine, izvijestili su analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
Tijekom prvih devet mjeseci ove godine ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije smanjili su se za 1,5 milijardi kuna u odnosu na kraj prošle godine ili za 2,2 posto, navodi se u osvrtu RBA na podatke HNB-a.
“Potonje je posljedica kontinuiranog razduživanja prisutnog kod obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima, koje je, s dvije sporadične iznimke na obrtnim kreditima, prisutno od sredine 2012. godine”, ističu analitičari RBA.
Ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva krajem rujna su se spustili na 34,8 milijardi kuna kuna, zabilježivši mjesečni i godišnji pad od 1,3 posto, odnosno 3,2 posto.
Istovremeno su krediti poduzećima namijenjeni za investicije u rujnu iznosili 31 milijardu kuna, što je mjesečni pad od 0,5 posto, dok su na godišnjoj razini nastavili s padom za 2 milijarde kuna ili 6,3 posto.
Promatrajući prema valutnoj strukturi, posljednji podaci pokazuju da je od veljače ove godine prisutan trend godišnjeg rasta kunskih kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije, dok istovremeno devizni krediti poduzećima, uključujući i kunske s valutnom klauzulom, nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini, ističu iz RBA.
Posljedično, dodaju, raste udio kunskih kredita u ukupnim kreditima poduzećima za obrtna sredstva i investicije te je krajem rujna isti dosegnuo 36,9 posto, odnosno bio je 4,4 postotna boda više u odnosu na kraj prošle godine.
Potonje potvrđuje rastuću sklonost poduzeća ka zaduživanju u domaćoj valuti koja je vidljiva tijekom posljednje dvije godine, ističu iz RBA.
Dodaju kako snižavanje cijene zaduženja u kunama smanjuje atraktivnost alternativnog zaduživanja u eurima, čime se povećava potražnja za kunskim kreditima koje odobravaju lokalne banke.
“Dodatni poticaj povećanoj potražnji za kreditima u domaćoj valuti dolazi i od ekspanzivnih monetarnih mjera HNB-a kroz repo i strukturne operacije. To bi trebalo povećati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po konkurentnijim cijenama, stoga u idućem razdoblju očekujemo nastavak rasta zaduživanja poduzeća u kunama kod domaćih banaka, uz istovremeno smanjivanje udjela izravnog kreditiranja iz inozemstva”, zaključuju RBA analitičari.
(Agencije)
