U nedjelju su austrijski predsjednički izbori, tko su kandidati?

Europa će u nedjelju s pozornošću pratiti hoće li mala, ali bogata Austrija izabrati prvog poslijeratnog desničarskog predsjednika u zapadnoj Europi, što bi dalo novi poticaj populistima nakon Brexita i pobjede Donalda Trumpa u Sjedinjenim Državama, piše njemačka novinska agencija dpa. No čak i ako desničar Norbert Hofer izgubi, a ljevičar Alexander Van der Bellen, kojeg podržavaju Zeleni, pobijedi, populizam će doživjeti tek privremeni udarac, a ne poraz.

Naime, Hoferova Slobodarska stranka (FPOe) vjerojatno će pobijediti na idućim parlamentarnim izborima, a njezina protuimigrantska stajališta preuzele su i ‘mainstream’ stranke. Hofer (45) u nedjelju ima drugu priliku postati novim austrijskim predsjednikom. U svibnju se činilo izvjesnim da će pobijediti 72-godišnji Van der Bellen jer je u drugom krugu dobio 0,6 posto glasova više. To je bilo prvi put nakon Drugog svjetskog rata da su u drugi krug izbora ušli kandidati koji nisu članovi ni Narodne stranke (OeVP) niti socijaldemokrata (SPOe), dviju najvećih političkih stranaka u zemlji.

Slobodarska stranka izborni je rezultat, međutim, osporila na ustavnom sudu dokazavši pogreške u brojanju glasova. Riječ je o gotovo 77.900 krivo prebrojanih glasova, no dokaza za manipulacije s bilo koje strane nije bilo. Sud je naložio ponavljanje glasovanja, koje se trebalo održati u listopadu, ali je pomaknuto na prosinac nakon što je otkriveno da su omotnice za dopisno glasanje bile proizvedene s nekvalitetnim ljepilom.

Hofer, jedan od potpredsjednika austrijskog parlamenta, osvojio je potporu polovice birača kritizirajući vladu što je prošle godine dopustila da u zemlju uđe 90.000 migranata. Po zanimanju aeronautički tehničar, on ne štedi kritika ni njemačku kancelarku Angelu Merkel zbog njezine gostoljubivosti prema migrantima. “Poručivši ‘Mi to možemo!’, ona je ohrabrila mnoge migrante da se odvaže na jako opasno putovanje preko mora”, rekao je u televizijskoj debati ovaj tjedan. Austrijski poreznici platilili su njemački račun jer su mnogi migranti završili u Austriji i moralo ih se smjestiti i hraniti, podsjetio je.

Čelnici Slobodarske stranke pozdravili su odluku Velike Britanije da napusti Europsku uniju i smatraju da bi i Austrija trebala organizirati sličan referendum bude li se primalo Tursku u EU ili ako Bruxelles nakon Brexita krene prema većoj centralizaciji. No, Austrijanci nisu skloni napuštanju Unije i Slobodarska se stranka u međuvremenu povukla. “Ne mislim da je europski projekt već propao”, rekao je Hofer u debati, ali je upozorio da Uniji zbog lošeg pristupa migrantskoj krizi i nesnalaženja u pogledu Brexita prijeti raspad. On smatra da EU-u “hitno treba promjena”, ali ostaje pri stajalištu da je referendum mjera za krajnju nuždu. “Neće biti Oexita”, uvjerava.

Zanimljivo je da je Hofer kao jedan od svojih prioriteta, bude li izabran, želi bolju suradnju između zemalja nekadašnje Austrougarske monarhije kako bi učinkovitije koordinirale svoje politike i štitile svoje interese u Uniji. Misli da je to potrebno kao protuteža francuskoj i njemačkoj hegemoniji unutar EU-a, posebno nakon Brexita. “S jedne strane imamo velike igrače, Francusku, Njemačku, prije Britance i zemlje Beneluxa, koji su jako snažni. Tražim saveznike kako bi stvorio novi model, što bi mogli biti Mađarska, Češka, Rumunjska, Srbija, Slovenija i Hrvatska, dakle zemlje slične kulture”, rekao je u razgovoru za švedski list Dagens Nyheter. “Možda možemo koordinirati svoje politike prije sastanaka Europskog vijeća da imamo veću težinu ondje”, rekao je.

Bivši predsjednik Zelenih a prije toga socijaldemokrat, Van der Bellen, koji je na predsjedničke izbore izišao kao neovisni kandidat, europski je federalist. Stalno upozorava da Hoferovo novo blagonaklono stajalište prema EU-u samo prikriva njegovu želju da uništi Uniju, kao što žele populistički pokreti u Francuskoj i Njemačkoj.

Kad je riječ o migraciji Van der Bellen podržava mnoge Austrijace koji su spontano pokrenuli građanske inicijative za pomoć migrantima. Zauzima se za brzu integraciju azilanata u Austriji smatrajući da im treba omogućiti učenje njemačkog i pomoći u pronalasku posla. “Želimo li da Austrija bude prijateljska, otvorena, vedra zemlja?”, rekao je taj ugledni ekonomist nedavno u jednom govoru. “Ili želimo da bude zemlja koju ugrožavaju urote, gdje prevladavaju strahovi i gdje je sve grozno?”, rekao je, kritizirajući svjetonazor Slobodarske stranke.

Premda ankete u nedjelju predviđaju tijesan rezultat, on je u svojim stajalištima sve usamljeniji. Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz postigao je uspjeh sa svojom strategijom zatvaranja balkanske migrantske rute, zagovaranjem restriktivnije imigracijske politike i zahtjevima da se prekinu pristupni pregovori s Turskom. Kurz je trenutačno najpopularniji austrijski političar.

Socijaldemokrati, koji čine vladajuću koaliciju s Kurzovom Narodnom strankom (desni centar), prihvatili su austrijski zaokret kad je riječ o imigraciji i nevoljko su podržali strogo ograničavanje broja tražitelja azila koji mogu ući u zemlju svake godine. Sve glasnije krilo unutar Socijaldemokratske stranke razmatra također suradnju sa Slobodarskom strankom nakon idućih parlamentarnih izbora, koji se očekuju najkasnije 2018. godine.

Slobodarska stranka vodi u anketama već više od godine dana i trenutačno je podržava 35 posto birača, po zadnjem ispitivanju javnog mnijenja tabloida Oesterreich početkom studenoga. “Ništa i nitko nas neće zaustaviti”, poručio je nedavno Hofer na jednom predizbornom skupu.

Tko su kandidati

ALEXANDER VAN DER BELLEN

Alexander Van der Bellen (72), umirovljeni profesor ekonomije Sveučilišta u Beču, pobijedio je u drugom krugu izbora u svibnju s 50,3 posto glasova. Drugi krug izbora kasnije je poništen zbog nepravilnosti u brojanju glasova. Sin je nekadašnje aristokratske obitelji estonskih i ruskih korijena koji su pobjegli pred boljševicima i završili u Austriji. Poznat po svojem odmjerenom i sporom načinu govorenja, karijeru ekonomista počeo je na Sveučilištu u Innsbrucku.

Prvo je bio socijaldemokrat, a pokret Zelenih privukao ga je tijekom masovnih prosvjeda protiv nove elektrane na Dunavu 1984. godine. U politiku je ušao kao zastupnik Zelenih u dobi od 50 godina. Predsjednik stranke bio je 11 godina, do 2008. godine. Za predsjednika države natječe se kao neovisni kandidat kako bi privukao više birača, no kampanju su mu financirali i organizirali oporbeni Zeleni.

Budući da je dijete izbjeglica, zauzima se za multikulturalnu, tolerantnu Europu. Ne bi li privukao konzervativne birače u ruralnim sredinama, zadnjih je mjeseci počeo nositi tradicionalnu austrijsku odjeću i posjećivati provincijske svečanosti. Van der Bellen ima dva sina iz prvog braka. S drugom suprugom vjenčao se nešto prije objave kandidature.

NORBERT HOFER

Norberta Hofera (45) smatraju čovjekom iz naroda i prijateljskim licem krajnje desne Slobodarske stranke (FPOe). U drugom krugu izbora u svibnju dobio je 49,7 posto glasova. Hofer je završio srednju tehničku školu u Željeznom gdje se specijalizirao za aeronautiku. Stekao je i veliko iskustvo kao trener za komunikacijske strategije, što mu je koristilo u televizijskim debatama s Van der Bellenom.

Slobodarskoj stranci pridružio se prije 20 godina i uspio se probiti iz regionalne politike u Gradišću do nacionalne političke scene. Zastupnik je postao 2006., a trenutačno je potpredsjednik parlamenta. Unatoč miroljubivim istupima u javnosti, Hofer je imao veliku ulogu u definiranju stranačke protuimigrantske platforme.

U njegovu uredu u parlamentu rade mladići povezani s neonacističkim skupinama i događajima. Hofer je član konzervativnog studentskog udruženja Marko-Germania, koje se “zauzima za njemačku kulturnu zajednicu u mirnoj Europi”. Dva puta se ženio i ima četvero djece, a hoda uz pomoć štapa jer se teško ozlijedio na paraglajdingu.

You may also like

0 comments