[vc_row][vc_column width=”1/3″]Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić danas stiže u dugoočekivani posjet Hrvatskoj koji bi trebao ublažiti napetosti u odnosima dviju država, ali je prije toga ukazao i na neka raizlaženja među glavnim kreatorima hrvatske vanjske politike.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Vučića je u u posjet prije dva tjedna pozvala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, sa željom da dvije države “nadiđu prijepore i događaje koji nas drže taocima prošlosti i time otvore novu stranicu u odnosima”.
Do njihova susreta dolazi manje od dvije godine od sastanka u Srbiji u lipnju 2016. kada su potpisali tzv. Subotičku deklaraciju o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske.
[/vc_column][/vc_row]
No, svi krupni problemi koji su postojali tada i danas stoje na putu potpunoj normalizaciji odnosa dviju država, opterećenih teškim naslijeđem rata i raspada zajedničke države 1990-tih.
Najmoćniji čovjek Srbije trebao je u Zagreb doći krajem 2017., ali je posjet odgođen zbog nezadovoljstva službenog Zagreba što je u Beogradu podignut spomenik majoru JNA Milanu Tepiću koji je sudjelovao u napadima na Hrvatsku.
Vučić u Hrvatsku stiže u vrijeme eskalacije napetosti nakon nedavne srbijanske izložbe o ustaškom logoru Jasenovac u sjedištu UN-a u New Yorku, kao i zapaljive retorike srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina i njegove vizija “ustaša koji Vučića čekaju u centru Zagreba”.
Zbog najavljenih prosvjeda hrvatskih ratnih veterana protiv Vučića, srbijanski ministar policije Nebojša Stefanović nazvao je posjet “rizičnim” i sugerirao da bi mu sigurnost u Zagrebu mogla biti ugrožena.
No, njegov hrvatski kolega Davor Božinović uvjerava kako hrvatske institucije imaju veliko iskustvo u organizaciji međunarodnih skupova i dočeka stranih državnika te javnost može biti mirna.
Srbijanski će predsjednik u Zagrebu imati bogati program. Osim središnjeg susreta s Grabar-Kitarović na Pantovčaku, Vučić će pohoditi i Banske dvore, Sabor, Hrvatsku gospodarsku komoru i Mitropoliju zagrebačko-ljubljansku. U utorak će obići lokalne Srbe u Vrginmostu.
Prema usuglašenom dnevnom redu, Grabar-Kitarović i Vučić razgovarat će o otkrivanju sudbine 1945 nestalih osoba, povratu kulturnog blaga opljačkanog u Hrvatskoj za vrijeme rata, suradnji u progonu osumnjičenih ratnih zločinaca, položaju manjina i neriješenoj granici.
“Bude li rezultat tog posjeta rasvjetljavanje sudbine i jednog našeg nestalog branitelja ili civila, smatrat ću ga uspješnim’, kazala je Grabar Kitarović prije dva tjedna.
“Često se ovakvi susreti nazivaju povijesnima, no mi smatramo da se radi o pozitivnom iskoraku. Hoće li biti povijesni ili ne vidjet će se nakon posjeta”, rekao je u petak izvor s Pantovčaka.
Jačanje gospodarskih odnosa i važnost suradnje Beograda i Zagreba za jugoistočnu Europu također će biti teme sastanka dvoje predsjednika te izaslanstava dviju država u kojima će biti nekoliko ministara i koordinatori za rješavanje otvorenih pitanja. Na Pantovčaku posebno ističu da će se razgovorima priključiti i predstavnici manjina te udruga nestalih.
Ratna odšteta i isprika
Na dnevnom redu razgovora u uredu Predsjednice, međutim, neće biti ratna odšteta za agresiju na Hrvatsku i Vučićeve isprike za tu agresiju, dvije teme koje su u javnosti proteklih dana otvorili premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir Krstičević.
Na Pantovčaku objašnjavaju da ratna odšteta nije među temama koje su ovih dana usuglašavali Pantovčak i Banski dvori i koje su tihom diplomacijom dogovorene s Beogradom.
Isto se odnosi i na moguću ispriku srbijanskog predsjednika, koju je tražio Krstičević, a za koju na Pantovčaku kažu da je “osoban čin koji se ne može od nikoga tražiti”.
Upitani zašto je onda Plenković na sjednici vlade otvorio pitanje ratne odštete, suradnici Grabar-Kitarović kažu da to “treba pitati njega”. “To pitanje u ovome trenutku nije tema”, rekao je izvor koji je želio ostati anoniman.
Pošto će se Plenković i Vučić sastati u ponedjeljak popodne, ostaje za vidjeti smatra li i hrvatski premijer da tu temu zasad ne treba otvarati. Vučić je u nedjelju, dan uoči puta u Zagreb rekao da za Srbiju nema tabu-tema i da će Plenković dobiti “odgovoran i ozbiljan odgovor”.
Sumnju u to je li pravi trenutak za Vučićev posjet neizravno je krajem siječnja izrazilo ministarstvo vanjskih i europskih ocijenivši da rješavanju otvorenih pitanja ne pridonose postupci srbijanske strane poput “propagandističke i manipulativne izložbe o Jasenovcu”.
U toj perspektivi gledamo i procjenu pravog trenutka za susrete visokih dužnosnika, komentirali su na Zrinjevcu predsjedničin poziv srbijanskom predsjedniku.
Bliski suradnici Grabar-Kitarović tvrde da braniteljske udruge podupiru susret dvoje šefova država. Ipak, neke su veteranske organizacije za ponedjeljak najavile prosvjede protiv Vučića, koji je 90-ih poticao lokalne Srbe na pobunu protiv hrvatskih vlasti.
Svi građani imaju pravo na prosvjed koji međutim mora biti dostojanstven, kaže dužnosnik na najavu demonstracija u kojima će sudjelovati i krovna braniteljska udruge HVIDR-a predvođena HDZ-ovim saborskim zastupnikom Josipom Đakićem.
Srbijanski predsjednik je rekao da ga se ne tiče to što će ga netko nazvati “četnikom” i da dolazi s porukama mira i stabilnosti, ali ističe da “Srbija neće biti slabija da bi (netko) drugi bio zadovoljan”.
Najavljujući prosvjed protiv Vučića, udruga udovica hrvatskih ratnih veterana objavila je kako Hrvatska u Vučiću nema iskrenog i odgovornog sugovornika za rješavanje brojnih problema, jer se radi o “notornom četničkom zločincu, koji ni danas, u umivenoj formi, ne odustaje od velikosrpskih ideja”.
Bandić: U Zagrebu nema ustaša
Predsjednik Stranke rada i solidarnosti i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić podržao je u nedjelju dolazak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Hrvatsku jer smatra da je dijalog nužan kako bi se otvorila sporna pitanja dviju zemalja, a uz procjenu da će posjet proći u najboljem redu, poručio je da Vučića neće dočekati ustaše jer ih u Zagrebu nema.
Potez hrvatske predsjednice Kolinda Grabar-Kitarović, koja je pozvala srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u posjet Hrvatskoj ocijenio je hrabrim u vrijeme dok su još svježe rane iz Domovinskog rata. Bandić je istaknuo da je dijalog nužan kako bi se otvorila sporna pitanja dviju zemalja te smatra da će posjet donijeti nove sadržaje hrvatsko-srpskog dijaloga.
Stranka rada i solidarnosti naglašava da Hrvatska kao pobjednica u Domovinskom ratu i članica Europske unije treba pružiti ruku i izražavati potporu državama i njihovim demokratskim snagama kako bi se osnažili demokratski procesi na prostoru jugoistoka Europe, a državama bio osiguran put napretka i blagostanja, istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik stranke Milan Bandić.
Po njegovim riječima, potrebno je napraviti inventuru svih spornih pitanja i tražiti suglasje o njihovom rješenju.
Srbija treba priznati agresiju na Hrvatsku
Sigurno da se mnoga otvorena pitanja neće moći brzo i jednostavno riješiti, rekao je Bandić koji drži kako će biti uspjeh i da se neka pitanja otvore i da postoji namjera da se ona riješe strpljivo i na miran način sukladno međunarodnim standardima i dobrosusjedskim odnosima.
Podsjetio je kako je Hrvatska kao suverena država u Ustav ugradila najviše standarde prava nacionalnih manjina te da to očekuje i od Srbije.
“Očekujemo da će se Srbija suočiti i priznati agresiju na Republiku Hrvatsku kako bi se mogle riješiti posljedice tog strašnog rata. Europska komisija zahtijeva da se sva sporna pitanja među državama jugoistoka Europe moraju riješiti prije njihovog ulaska u EU”, naglasio je Bandić.
Napomenuo je kako je najava posjeta izazvala “neviđenu galamu” u Hrvatskoj i Srbiji, pri čemu se u Hrvatskoj postavlja pitanje kako to da je Predsjednica bez posebnih priprema i dogovora s Vladom RH i premijerom Plenkovićem pozvala u službeni posjet srbijanskog predsjednika. Posebno iznenađujućim smatra što je poziv Vučiću uslijedio svega nekoliko dana nakon izložbe (o Jasenovcu) što ju je Republika Srbija priredila u zgradi UN-a u New Yorku.
Bandić je podsjetio da je završetkom Drugog svjetskog rata velikosrpska propaganda svim sredstvima, agitpropovskim metodama i povijesnim lažima pokušala Hrvatima kao narodu pridijevati krivnju genocidnih razmjera. To je, nažalost, ponovljeno i njujorškom izložbom gdje se iznose neviđene laži na račun Hrvatske i blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, upozorio je.
Međutim, dok god glasovi visokopozicioniranih srbijanskih dužnosnika najavljuju da će Vučića u Zagrebu dočekati ustaše, a iz Hrvatske se čuje da sa četnicima ne treba razgovarati, ozbiljan dijalog država nije moguć, ustvrdio je Bandić.
Poručio je kako je potreban dijalog između Srba i Hrvata, a “ne ustaša i četnika kao povijesno kompromitirane i osuđene sintagme”. Istaknuo je da ustaše neće dočekati Vučića u Zagrebu jer ih nema, nego ljudi koji njeguju multikulturalnost, multietničnost i multikonfesionalnost, kao i u ostalim hrvatskim gradovima. Poručio je kako bi želio da te standarde imaju, Beograd, Ljubljana, Sarajevo i drugi europski gradovi. Izrazio je uvjerenost da će Vučićev posjet Hrvatskoj proći u najboljem redu.
[quote_box name=””]
Gdje su penezi?
Na pitanje novinara kako komentira najavu predsjednika SDP-a Davora Bernardića da će protiv njega i njegove zamjenice Jelene Pavičić Vukičević podnijeti regresne tužbe za naknadu štete, Bandić je rekao kako u vrijeme potresa miševi prvi izlaze te kako će on pričekati da ta tektonika završi i svi miševi izađu pa će i on onda to komentirati i da će još neke stvari otkriti idući tjedan.
“Pravi miševi još nisu izašli van”, rekao je i istaknuo kako kampanja iza koje su ostali dugovi nije bila njegova, nego SDP-ove liste za gradonačelnika 2009. i tadašnjeg predsjednika stranke Zorana Milanovića. Podsjetio je kako je on na toj listi bio 51., Bernardić 40.-ti, a 1. Milanović.
Pozvao je novinare da pročitaju i objave zapisnik Trgovačkog suda koga je tada Milanović zvao da “podeblja kampanju” te ustvrdio kako je to bio Boris Malešević. Milanović me tada pozvao da “abdiciram da ne izgubimo izbore”, a dobio sam tada 20 posto više glasova od njega, tvrdi Bandić. Upitao je novinare zašto to ne objave i jesu li možda pod pritiskom pisama iz SDP-a. Poručio je kako tada nije bio izbačen, nego je napustio SDP.
Kampanju je trebalo platit, ali to nitko nije htio učiniti nakon što sam izašao iz SDP-a 2009. i odlučio se kandidirati za predsjednika države i kada me SDP nije htio poduprijeti, iako sam tada bio najpopularniji u SDP-u i Hrvatskoj, čak i više od Janice Kostelić, rekao je te ustvrdio kako bi se inače prošetao predsjedničkim izborima. Pozvao je da se zaštiti predsjednik SDP-a Bernardić koji, kako je rekao, sada ima puno problema, a tada je bio predsjednik Foruma mladih SDP-a.
Bandić je stoga upitao “gdje su penezi?” rekavši kako namjerno koristi taj izraz kako ga se ne bi optužilo da koristi “prekodunavski rječnik”. Također je rekao kako na nedavnoj rođendanskoj večeri zajedničkog prijatelja on i Bernardić nisu razgovarali ni o penezima ni o kandidaturi na predsjedničkim izborima za dvije godine.
Na upit za komentar poruke Brezovičana da tamo nije dobro došao zbog namjere izgradnje kompostane, Bandić je rekao da je danas bio tamo kako bi pripremio sastanak i da će na idućim izborima dobiti još više glasova.
[/quote_box]
Žigmanov o Vučiću
Posjet predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj je više nego potreban jer je neodrživo da dvije susjedne zemlje nemaju izravnu komunikaciju na najvišoj razini, koja je prva pretpostavka za rješavanje otvorenih pitanja, rekao je u nedjelju čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.
“Posjet je više nego potreban. Neodrživo je da dvije susjedne zemlje koje imaju iste ciljeve, istina RH je već članica EU-a a Srbija ide u tom smjeru, da nemaju ne samo suradnju kada je u pitanju rješavanje otvorenih problema, nego ni izravnu komunikaciju na najvišim razinama”, izjavio je Žigmanov, zastupnik u srbijanskom parlamentu.
Gostujući u emisiji HRT-a “Nedjeljom u dva” uoči službenog posjeta srbijanskog predsjednika Zagrebu, u čijem će izaslanstvu i sam biti, Žigmanov je istaknuo da je “prva pretpostavka za rješavanje problema postojanje komunikacije” i da će posjet pridonijeti “relaksiranju” odnosa između dviju zemlja kao i rješavanju problema.
O izjavama hrvatskih političara koji su protiv Vučićevog dolaska rekao je kako se boji da oni ne misle na Hrvate u Vojvodini. Također smatra kako je do posjeta trebalo doći nakon što je Vučić izabran za predsjednika.
Upitan bi li se Vučić trebao ispričati, Žigmanov je kazao kako bi on to učinio da je na Vučićevom mjestu. “Mislim da isprika za određenu vrstu djela, čina, bez obzira kako ih kvalificirali, za koje se smatra da su nanosili u određenom trenutku štete, jest najmanje što se može očekivati”.
Žigmanov smatra da je Vučić kao političar evoluirao i da se to vidi iz njegovog djelovanja proteklih godina.
Položaj Hrvata u Srbiji i Vovodini
Žigmanov ističe da su Hrvati u Srbiji i Vojvodini objekti negativnih politika, građani države u kojoj se puno toga negativnog veže uz Hrvatsku i da su objekt prešućivanja.
Muči ih i siromaštvo, najsiromašnji Hrvati su oni u Vojvodini, kaže on i odnos vlasti prema hrvatskoj zajednici ilustrira time da na službenu proslavu Dana hrvatske zajednice ne dolaze predstavnici vlasti iz Beograda.
Govoreći o udžbenicima na hrvatskom jeziku, kazao je da su do prošle godine financirani novcem iz proračuna Hrvatske i privatnim donacijama.
Međutim, kako je rekao, Hrvate u Vojvodini zanemarivale su i vlasti u Zagrebu do dolaska na vlast predsjednice Grabar-Kitarović i premijera Andreja Plenkovića.
“Ova vlast napravila je iskorak za Hrvate u Vojvodini”, rekao je on.
Žigmanov se zalaže se za insitut zajamčenog mandata u Skupštini Srbije i smatra da hrvatska manjina u Srbiji treba imati jednaka prava kao srpska manjina u Hrvatskoj, što podrazumijeva da i Hrvati u Srbiji imaju svoje predstavnike na svim razinama vlasti.
