U napadu strojnicama na kafeteriju i samoubilačkom napadu na tržnici u gradu Baladu na sjeveru Iraka ubijeno je najmanje 16 osoba, a ranjeno je najmanje 25, objavili su policijski i medicinski izvori u petak. Napadači u pretežito šijitskom muslimanskom gradu Baladu, 80 kilometara sjeverno od Bagdada, dovezli su se do kafića i 10 minuta pucali iz strojnica, a zatim pobjegli.
Nekoliko sati poslije bombaš samoubojica raznio se blizu zelene tržnice nakon što su mu se približili pripadnici iračke policije i šijitske milicije, rekli su obavještajni i bolnički izvori. Ubio je pritom četvoricu policajaca, a dvije su osobe u kritičnom stanju, objavili su medicinski izvori.
Nitko još nije preuzeo odgovornost za te napade u području koje su militanti džihadističke Islamske države (IS) gotovo zauzeli 2014., blizu bojišnice koju drži šijitska milicija. Napadači su prošli tri policijske kontrolne točke prije nego što su stigli do cilja, rekli su policajci koji su htjeli ostati neimenovani.
Iračke vlasti oštro su kritizirane jer ne provode dostatne sigurnosne mjere. Zbog takve labave kontrole u srijedu su u Bagdadu samoubojice aktivirali tri bombe i ubili najmanje 80 osoba što je bio najkrvaviji dan u prijestolnici ove godine.
U četvrtak su pripadnici IS-a ubili najmanje 17 iračkih vojnika u samoubilačkim eksplozijama blizu Ramadija, u velikom napadu na vladine snage koje su preuzele kontrolu nad tim zapadnim gradom u prosincu.
Iraku je suočen i s političkom krizom zbog pobune zastupnika i smjene predsjednika parlamenta i rekonstrukcije vlade zadnjih tjedana. Nakon američke invazije 2003., i svrgavanja predsjednika Sadama Huseina, iračke se vlade formiraju po političkom i sektaškom ključu. Zadnjih mjeseci jačaju kritike i nezadovoljstvo takvim sustavom za koji kritičari tvrde da samo jača korupciju.
Zbog korupcije i neučinkovitosti javnih službi česti su prosvjedi. Šijitski je premijer kao odgovor na te probleme predložio paket reformi, no politički blokovi u parlamentu su ga odbacili. Takva politička nestabilnost ne stvara ozračje da se zemlja oslobodi stiska IS-a koji još nadzire dijelove Iraka na sjeveru i zapadu, osvojene 2014. Borba protiv ultraradikalnih sunitskih milicija zaoštrila je sektaški sukob u Iraku u kojem su šijiti većina, a suniti manjina.
