Europska će komisija objaviti kratkoročne makroekonomske prognoze koje objavljuje tri puta godišnje: u proljeće, jesen i zimu. Te prognoze Komisija koristi u postupcima nadzora, poput Postupka prekomjernog deficita (EDP), makroekonomskih neravnoteža, i Europskog semestra.
Komisija je u svojim zadnjim, jesenskim prognozama objavljenim u studenom za ovu godinu predvidjela marginalni rast hrvatskog BDP-a od 0,2 posto, a za sljedeću godinu rast od 1,1 posto. Proračunski deficit bi, prema tadašnjim prognozama Komisije ove godine trebao biti 5,5 posto BDP-a. Što se hrvatskog javnog duga tiče, on bi prema zadnjim prognozama Komisije trebao porasti na 84,9 posto. Stopa nezaposlenosti bi trebala biti 17,7 posto.
Ekonomski analitičar Damir Novotny gostujući u emisiji Hrvatskog radija U mreži prvog rekao je kako ne očekuje značajnije promjene u prognozi Europske komisije. Vjerojatno će ponovno ukazati na stagnaciju trendova u hrvatskom gospodarstvu. Novotny je rekao da usprkos vidljivim pomacima u izvoznom sektoru ne možemo očekivati neke veće promjene u procjenama. Pomaci se neće vidjeti ni na tržištu rada. Za pomake u tom dijelu nužan je rast od 3 posto, a do njega neće doći bez značajnijih investicija u privatnom sektoru,istaknuo je Novotny.
Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević izjavio je kako je Vlada čestim izmjenama zakona utjecala na pravnu nesigurnost koja odbija investicije. Ni on ne očekuje pozitivnu procjenu hrvatskog gospodarstva. Glavnim problemom smatra visoku stopu nezaposlenosti. Kao negativan primjer naveo je otvaranje novih 300 radnih mjesta u javnom sektoru pod izlikom povlačenja sredstava iz Europske unije.Povećava se administracija u okolnostima prepune i neodržive javne uprave, naglasio je.