Tendencija kretanja građevinske aktivnosti blizu prošlogodišnje razine nastavljena je i u kolovozu kada je, u odnosu na srpanj, građevinska aktivnost smanjena za 1,0 % (prema desezoniranim podacima), dok je u odnosu na kolovoz prošle godine bila niža za 0,5 % (prema kalendarski prilagođenim podacima). Pritom je, na godišnjoj razini, zabilježen rast aktivnosti na ostalim građevinama (za 1,3 %), što je identično rastu ostvarenom u srpnju.
Nešto povoljnije tendencije u kretanju radova na infrastrukturnim projektima u posljednjim mjesecima rezultat su dinamiziranja radova na dijelu investicija javnog sektora sufinanciranih iz sredstava europskih fondova, ali su i rezultat niske prošlogodišnje baze (u istim mjesecima prošle godine bilježene su dvoznamenkaste stope pada aktivnosti). S druge strane, nakon pet mjeseci uzastopnog rasta na godišnjoj razini, građevinska aktivnost na zgradama u srpnju i kolovozu bilježi pad za 1,0 %, odnosno 3,9 %, na što je dijelom utjecala i relativno visoka prošlogodišnja baza (lani je u kolovozu zabilježen prvi međugodišnji rast građevinske aktivnosti na zgradama od ožujka 2009. godine). U takvim okolnostima ukupna građevinska aktivnost u prvih osam mjeseci ove godine praktički oscilira oko prošlogodišnje razine, pri čemu je u četiri mjeseca bilježen rast, a u četiri mjeseca pad aktivnosti. Ipak, sumarno u prvih osam mjeseci ove godine, građevinska je aktivnost i dalje bila 0,2 % niža nego u istom razdoblju prošle godine pri čemu su radovi na zgradama porasli za 0,5 %, ali su istodobno radovi na ostalim građevinama smanjeni za 0,7 %.
I na razini Europske unije u cjelini, u kolovozu je zabilježen pad građevinske aktivnosti od 1,2 % na mjesečnoj i 5,0 % na godišnjoj razini. Pritom se na godišnjoj razini nastavlja povoljnija situacija u radovima na ostalim građevinama (smanjeni za 0,8 %) od radova na zgradama (smanjeni za 6,1 %) kao rezultat usmjerenja javnog sektora na izgradnju infrastrukturnih objekata. Najveći rast ukupne građevinske aktivnosti zabilježen je u Švedskoj (+13,0 %), Rumunjskoj (+10,4 %) i Slovačkoj (+9,8 %), dok je istodobno aktivnost najviše smanjena u Sloveniji (-15,5 %), Francuskoj (-9,2 %) i Mađarskoj (-6,1 %).
Građevinska aktivnost u Hrvatskoj postupno se približava prošlogodišnjoj razini: početkom godine bila je 3,0 % niža, u prvom polugodištu ove godine bila je 0,7 % niža, a u prvih osam mjeseci ove godine 0,2 % niža nego u istim razdobljima prošle godine. Da bi se tendencija zaustavljanja pada obujma građevinskih radova nastavila i pretočila u rast, potrebna je snažnija investicijska aktivnost privatnog i javnog sektora koja zasad izostaje. Uz to, podaci o broju izdanih građevinskih dozvola (u prvih osam mjeseci godišnji pad od 7,4 %) i u njima sadržanoj vrijednosti predviđenih radova (godišnji pad od 9,2 %) zasad ne pružaju dostatnu podršku održivom rastu građevinske aktivnosti. Stoga do kraja godine, na temelju ostvarenja radova iz građevinskih dozvola izdanih u prošloj i u prvom kvartalu ove godine, očekujemo stagnaciju, odnosno tek minimalan rast građevinske aktivnosti u odnosu na prošlu godinu.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Građevinska je aktivnosti u kolovozu nešto niža nego u to vrijeme prošle godine. Pritom je zabilježen rast na ostalim građevinama, odnosno infrastrukturnim objektima, što je rezultat dinamiziranja radova na dijelu investicija javnog sektora sufinanciranih iz sredstava europskih fondova, ali i niske prošlogodišnje baze.“
