U Hrvatskoj standard za trećinu niži nego li u EU

Analiza Eurostata

Standard u Hrvatskoj bio je u pandemijskoj 2020. godini za trećinu niži od prosjeka Europske unije, unatoč za trećinu nižoj razini cijena, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države odnosno nevladine organizacije.

Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama.

U 2020. najviši je standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, zabilježen u Luksemburgu, za 31 posto veći od prosjeka EU-a.

Slijede Njemačka i Danska, gdje je bio 23 odnosno 21 posto veći, a blizu su i Nizozemska i Austrija.

U Belgiji, Finskoj, Švedskoj i Francuskoj potrošnja po stanovniku bila je oko 10 posto veća od prosjeka EU-a.

Najbliži su prosjeku po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku u 2020. bili Cipar, Italija i Litva, gdje je bila niža do četiri posto. U skupini je i Irska gdje je bila šest posto niža od prosjeka.

Španjolska, Češka, Portugal, Malta, Poljska i Slovenija bilježile su prošle godine stvarnu individualnu potrošnju 10 do 20 posto nižu od europskog prosjeka.

U Rumunjskoj, Estoniji, Grčkoj, Slovačkoj, Latviji i Mađarskoj potrošnja je bila 20 do 30 posto ispod prosjeka EU-a.

Hrvatska je uz Bugarsku bilježila najnižu stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku, mjerenu standardom kupovne moći, među zemljama EU-a, za 33 posto nižu od prosjeka EU-a. Time je smanjila zaostatak u usporedbi s 2019. godinom za jedan postotni bod.

Najniža je ponovo bila u Bugarskoj, za 39 posto ispod prosjeka.

Kako bi bolje prikazao materijalnu poziciju građana EU-a, Eurostat je prikazao i razlike u razini cijena među zemljama EU-a, služeći se standardom kupovne moći.

Najviši je indeks razine cijena za stvarnu individualnu potrošnju u 2020. bilježio Luksemburg, upola veći od prosjeka EU-a.

Slijede Danska, Švedska, Irska i Finska s razinom cijena većom od prosjeka više od 20 posto.

U Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji bile su nešto iznad prosjeka, a u Španjolskoj i Cipru do 10 posto niže.

Slijede Latvija i Češka sa cijenama oko 30 posto ispod prosjeka EU-a.

Hrvatska se s razinom cijena u 2020. godini za 35 posto nižom od prosjeka EU-a svrstala uz Latviju.

U Mađarskoj, Poljskoj i Bugarskoj cijene su bile između 40 i 50 posto niže od europskog prosjeka.

Luksemburg je prošle godine zadržao prvo mjesto s BDP-po po stanovniku iskazanim standardom kupovne moći moći više nego dva i pol puta većim od prosjeka EU-a.

U Eurostatu ukazuju na veliki udio inozemnih radnika u radnoj snazi kneževine.

“Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku”, podsjećaju u izvješću objavljenom početkom tjedna.

Luksemburg znatno manje odskače od prosjeka EU-a u kategoriji stvarne individualne potrošnje budući da inozemni radnici troše dohodak u matičnim zemljama, objašnjavaju statističari.

Na drugom je mjestu ljestvice Irska čiji je BDP po stanovniku iskazan standardom kupovne moći u 2020. bio nešto više nego dvostruko veći od europskog prosjeka.

Slijede Danska, Nizozemska, Austrija, Švedska i Njemačka, s BDP-om po stanovniku otprilike za petinu većim od prosjeka EU-a. U Belgiji i Finskoj veći je za šestinu.

Francuska je neznatno iznad, a Malta nešto ispod prosjeka, a blizu su i Italija i Češka čiji BDP po stanovniku zaostaje manje od 10 posto.

Skupina s BDP-om po stanovniku između 10 i 20 posto manjim obuhvaća Sloveniju, Litvu, Cipar, Estoniju i Španjolsku.

Portugal, Poljska, Mađarska, Latvija i Slovačka smjestili su se između 20 i 30 posto ispod prosjeka EU-a, a skupini se prvi put našla i Rumunjska, s BDP-om po stanovniku nižim za 28 posto, smanjivši zaostatak za tri postotna boda.

Hrvatska je uz Grčku u 2020. bilježila BDP po stanovniku, mjeren standardom kupovne moći, 36 posto ispod prosjeka Unije. Zaostatak za EU-om veći je za jedan postotni bod nego u 2019. godini.

Bugarska je i dalje na začelju ljestvice s BDP-om po stanovniku 45 posto ispod prosjeka EU-a, pokazuje Eurostatovo izvješće.

You may also like

0 comments