U Europi imamo sve manje zaliha dizela

Marijan Krpan za HRT

Već smo gotovo navikli da cijene goriva u posljednje vrijeme stalno rastu i zadaju nam brige, a nove brige mogli bi imati oni koji za svoja vozila upotrebljavaju dizelska goriva. Naime, prema procjenama nekih konzultantskih kuća i portala, koji se bave ekonomskim temama, sve su manje zalihe dizela u Europi.

Stanje sa zalihama dizela u Europi moramo staviti u kontekst odluke koja će stupiti na snagu 5. prosinca, a odnosi se na sankciju Rusiji.

Tržište Europe dizela je teško otprilike 300 mil. tona dizela godišnje, dakle 2023. godine kada stupe na snagu sankcije to odmah znači 30 mil. tona ruskog dizela manje u Europi. Zbog toga što neće biti ruskog dizela doprinos iz rafinerija će biti manji na godišnjem nivou za otprilike 14 mil. tona i tu smo isto penalizirani, za HRT-ovu emisiju Dobro jutro, Hrvatska rekao je Marijan Krpan, predsjednik Uprave agencije za ugljikovodike.

Prelazak s prirodnog plina koji je skup na dizel za grijanje velikih industrijskih potrošača tu ćemo izgubiti 15 mil. Imamo činjenicu da se nakon COVID-a vratio avionski promet, treba kerozina, a sve se dobiva iz jednog barela. Kerozin isto tako istiskuje dizel za 8. mil tona sljedeće godine, isto tako i vlasnička struktura pojedinih rafinerija europskih i 10 posto ruska pa dok se sve to proda i stabilizira možemo reći da ćemo imati neki minus od 75 mil. tona, istaknuo je Krpan.

Možemo dići utilizaciju rafinerija za jedno 15 mil. tona, možemo imati utjecaj određene recesije do koje je došlo zbog visokih cijena energenta pa je to u balansu jedan nedostatak od sve skupa 47 mil. tona, tolike su procjene za 2023., rekao je Krpan.

Ako govorimo o zalihama dizela Europa je u balansu, a puno veći utjecaj na dostupnost i cijenu dizela ima kinesko tržište.

Imamo obavezne zalihe, zalihe koje je svaka europska država dužna čuvati i tih zaliha ima 35 mil. tona u Europi. Još komercijalnih zaliha ima 11 mil. tona i time dolazimo do jednog broja od 46 mil. tona. i mi smo strateški u balansu. Dakle problema ne bi trebalo biti, ali to je statika situacije, to je sve dinamika u kojoj sve skupa ovisi o globalnom tržištu gdje je zapravo ovaj odnos Europe i Rusije samo jedna od točaka koje utječu na dostupnost i na cijenu. Puno veći utjecaj ima situacija s kineskim tržištem, naglasio je Krpan.

Kada se govorilo o sankcijama Rusiji, govorilo se da neće biti teško nadoknaditi rusku naftu i zaista rješenja postoje.

U Hrvatskoj 92% vozila i dalje treba benzin i naftu, a ovakva situacija na tržištu naftnih derivata mogla bi dovesti od ubrzanja zelene tranzicije.

Zbog naglih poskupljenja naftnih derivata Vlada mora stalno intervenirati u cijene energenata, a ovakve cijene dugoročno bi mogle ostati na ovom nivou.

Vrijeme jeftinih energenata je za nama i sasvim sigurno predstoji jedan dugoročniji period u kojem će cijene energenta više manje biti na ovom nivou, istaknuo je Krpan.

You may also like