Ukupan broj migranata koji su prešli vanjsku granicu Europske unije u prvih devet mjeseci ove godine popeo se na 710.000, objavio je u utorak Frontex, europska agencija za granice.
Frontex također navodi procjenu, koja nije uključena u službene brojke, da je 97.000 ljudi ušlo u EU preko Hrvatske u drugoj polovici rujna nakon što je Mađarska zatvorila granicu sa Srbijom. Tijekom cijele prošle godine zabilježeno je 282 tisuće ulazaka u EU, a samo u rujnu ove godine ušlo je 170 tisuća, a u kolovozu 190 tisuća ljudi. Grčki otoci, posebice Lesbos, izloženi su velikom migrantskom pritisku – u prvih devet mjeseci zabilježno je 350 tisuća dolazaka.
Zbog sve manjeg broja brodova u Libiji i sve lošijih vremenskih uvjeta, u rujnu se prepolovio broj dolazaka u Italiju. U rujnu je u Italiju ušlo 12 tisuća ljudi, a u prvih devet mjeseci ukupno 129 tisuća. Sve veći broj dolazaka na grčke otoke izravno se održava na zapadnobalkansku rutu. U Mađarsku je tijekom prvih devet mjeseci ove godine ušlo više od 204 tisuće ljude, što je 13 puta više nego u cijeloj prošloj godini.
U Hrvatsku je u srijedu od ponoći do 9 sati ušlo 1826 migranta, a od početka izbjegličke i migracijske krize, 16. rujna, na područje Republike Hrvatske ušao je 172. 981 migrant, objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) RH. U privremenom prihvatnom centru u Opatovcu trenutačno se nalazi 1200 osoba. I dalje se očekuje priljev migranata u Hrvatsku s područja Republike Srbije, izvijestio je MUP RH na svojim internetskim stranicama.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u srijedu da za sada nema indikacija da će Njemačka prestati primati izbjeglice, ali da će Slovenija za izbjeglice morati zatvoriti svoju granicu bude li to napravila susjedna Austrija. “Ako Austrija zbog izbjegličke krize pojača kontrolu granice i ako svoju granicu za izbjeglice potpuno zatvori Mađarska, onda će Slovenija morati donijeti iste mjere kao Austrija, ne vidim drugog rješenja”, kazao je Erjavec članovima odbora za vanjsku politiku na pitanje kako će Slovenija reagirati u slučaju dolaska novog vala izbjeglica na njene granice, dodavši da je to njegovo osobno mišljenje, a ne službeno stajalište vlade.
Erjavec je kazao da za sada nema indicija da će Njemačka zatvoriti granice za izbjeglice i migrante, što bi onda dovelo do domino efekta i u drugim zemljama na potencijalnom migrantskom koridoru preko Slovenije te da je zato upitno hoće li takav scenarij, u kojemu bi onda i Slovenija morala djelovati, uopće biti aktualan. Prema Erjavčevim riječima, nemoguće je zamisliti situaciju u kojoj bi se u Sloveniji našlo 150.000 izbjeglica, kako se to događalo u Srbiji.
O mogućem drugom izbjegličkom valu u utorak je bilo riječi i na vijeću za nacionalnu obranu koji je sazvao premijer Miro Cerar, a zaključeno je da se nastavi s pripremama na eventualni dolazak većeg broja izbjeglica i migranata u Sloveniju koji bi bili samo u tranzitu, zbog čega je sagrađen izbjeglički kamp u Šentilju, uz granicu s Austrijom. Prema priopćenju vlade, računa se da bi u slučaju takvog scenarija kroz Sloveniju dnevno moglo prolaziti od 4.500 do 8.000 migranata, a Slovenija će se na razini EU-a zauzeti da se prema izbjeglicama postupa humano, ali uz pridržavanje europske regulative i uz dugoročno rješenje migrantskog problema u zemljama iz kojih oni dolaze.
Bivši slovenski premijer Janez Janša je u razgovoru za velenjsku lokalnu televiziju VTV rekao kako je prvi izbjeglički val kroz Sloveniju krajem listopada pokazao da država nije bila spremna na takvu situaciju. Upozorio je da bi masovni dolazak potencijalnih migranata i izbjeglica iz Bliskog istoka i Afrike u EU-u mogao dovesti do “kaotične” situacije koju Europa treba spriječiti i donijeti jedinstveno stajalište o pitanju izbjeglica i migranata. Janša je kritike koji se u Europi pojavljuju na račun mađarskog prenmijera Viktora Orbana nazvao neopravdanima, ali je ocijenio da je Mađarska neke svoje postupke u vezi s izbjegličkom krizom “pogrešno iskomunicirala”.
Slovačka vlada izglasala je u srijedu da će poslati 50 policajaca da pomognu susjednoj Mađarskoj u kontroli broja migranata koji prelaze njihovu državnu granicu i južnu granicu Europske unije. Slovačka i druge srednjoeuropske države, na čiji su teritorij ušli deseci tisuća migranata iz Sirije i Afganistana, rekle su da savez mora ojačati vanjske granice kao dio svakog zajedničkog odgovora. Članice EU borile su se kako bi prihvatile zajedničku strategiju o migrantskoj krizi. Mađarska, Slovačka i Češka Republika protive se planu o obaveznim državnim kvotama kojima bi se teret 120.000 tražitelja azila podijelio između 28 članica, koji je prihvaćen prošli mjesec. “Ako Češka Republika, Poljska, Slovačka i Mađarska udruže svoje snage bit će to značajan doprinos zaštiti schengenskih granica između Mađarske i Srbije”, rekao je slovački premijer Robert Fico.
Vanjske granice Europske unije označavaju početak slobodne zone kretanja ljudi bez putovnica. Slovačka policija radila bi na mađarskoj granici sa Srbijom mjesec dana, prema dokumentima objavljenima na vladinoj internetskioj stranice. Češka vlada također se složila poslati vojnike i policiju na vanjsku granicu EU.
