Aktivnosti u tvornicama 19-člane eurozone u studenome su rasle najsnažnijim tempom u 19 mjeseci, u skladu s preliminarnom procjenom, pokazalo je u utorak konačno izvješće londonske istraživačke tvrtke Markit.

Markitov konačni indeks menadžera nabave (PMI) za proizvodni sektor eurozone u studenome je uvećan za 0,5 bodova, na 52,8 bodova, što je njegova najviša razina od prošlogodišnjeg travnja, pokazalo je najnovije izvješće Markita. Taj je indeks iznad granice od 50 bodova, odnosno u pozitivnom području koje ukazuje na rast aktivnosti, već 29 mjeseci zaredom, napominje se u izvješću. “Rast nije spektakularan i više-manje je u skladu s gospodarskim rastom od dva posto, a također je prisutno malo naznaka o jačanju pritisaka na temeljnu inflaciju”, tumači glavni Markitov ekonomist Chris Williamson.

Gotovo sve zemlje obuhvaćene istraživanjem zabilježile su rast proizvodnih aktivnosti u studenom, a najbolji rezultati signalizirani su za Italiju, Nizozemsku i Irsku. Konačni PMI za proizvodni sektor u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu eurozone, uvećan je na 52,9 bodova, najvišu razinu tri mjeseca, nakon listopadska 52,1 boda. Bolji je od i prvotno procijenjenih 52,6 bodova. Francuski konačni PMI stagnirao je na 50,6 bodova i bio je nešto slabiji od preliminarno procijenjenih 50,8 bodova za to drugo po veličini gospodarstvo u 19-članoj eurozoni.

Gledano u cjelini, tempo rasta tvorničkih aktivnosti i dalje je relativno slab, pa jačaju pritisci na Europsku središnju banku (ECB) da dodatno olabavi monetarnu politiku. Od ožujka ove godine u nastojanju da podupre rast i inflaciju u eurozoni – koja je u listopadu bila svega 0,1 posto, ni blizu ciljane razine od nešto ispod dva posto – ECB ubrizgava mjesečno 60 milijardi eura u gospodarstvo putem kupovina imovine, najvećim dijelom državnih obveznica, podsjeća Reuters.

Prošlotjedna anketa Reutersa sugerira da bi na ovotjednoj sjednici 3. prosinca ECB mogao povećati postojeći program kupovina i produljiti rok njegove primjene. Isto tako, sudionici ankete očekuju da će dodatno spustiti kamatnu stopu u negativno područje, što bi za banke značilo da će ubuduće više morati plaćati na prekonoćne depozite kod središnje banke. “Budući da je rast i dalje skroman, da cijene i dalje padaju a proizvodni sektor još je uvijek za desetinu manji u usporedbi s najvišim pretkriznim razinama, sve govori u prilog dodatnim ECB-ovim poticajnim mjerama na sastanku u prosincu kako bi se osiguralo jačanje zamaha”, zaključuje Markitov ekonomist.