Tržišta u znaku FED-ove nestrpljivosti

Na Wall Streetu su cijene dionica snažno porasle, nakon što je Fed poručio da neće biti ′nestrpljiv′ po pitanju kamatnih stopa, smanjio procjene njihova rasta, kao i gospodarstva. Na azijskim burzama cijene dionica su skočile po najvećoj dnevnoj stopi u posljednjih 18 mjeseci, zahvaljujući poruci američkog Feda da neće biti nestrpljiv po pitanju kamata, dok se dolar ponešto oporavio od jučerašnjeg oštrog pada. Na europskim burzama cijene dionica su porasle, zahvaljujući porukama američkog Feda da neće žuriti s povećanjem kamata. Na Zagrebačkoj burzi ne očekuju se značajniji podaci u odnosu na trgovanje proteklih dana, pa bi Crobexi i dalje mogli stagnirati uz relativno nizak obujam trgovanja. 

Dow Jones ojačao je 227 bodova ili 1,27 posto, na 18.076 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,21 posto, na 2.099 bodova, a Nasdaq indeks 0,92 posto, na 4.982 boda Kao što se očekivalo, u jučerašnjem priopćenju čelnika američke središnje banke, nakon dvodnevne sjednice, izostavljena je fraza da će biti ′strpljivi′ po pitanju kamata, što otvara prostor za njihovo povećanje idućih mjeseci. Međutim, predsjednica Feda Janet Yellen poručila je na konferenciji za novinare da “samo zato što je iz priopćenja izbačena riječ ′strpljiv′ ne znači da ćemo biti nestrpljivi”. Iz toga su ulagači zaključili da središnja banka neće povećati kamate već u lipnju, nego tek na jesen. Tim više što su čelnici Feda oštro smanjili procjene rasta kamata do kraja ove godine s prijašnjih 1,125 na 0,625 posto.

Također, Fed je smanjio svoje procjene rasta gospodarstva, poručivši da je rast ′nešto umjereniji′, dok je prije tri mjeseca tvrdio da gospodarska aktivnost ′raste solidnim tempom′. “Smanjenjem procjena o rastu kamata, Fed je poslao jasan signal da neće žuriti s povećanjem kamata jer smatra da gospodarstvo raste samo umjereno”, kaže David Joy, strateg u tvrtki Ameriprise Financial. Premda je Yellen ponovno istaknula da će odluka o kamatama biti donesena ovisno o budućim gospodarskim pokazateljima i da se ne može isključiti mogućnost njihova povećanja već u lipnju, analitičari su zaključili da će prvo povećanje kamata od 2006. godine uslijediti tek u rujnu ili listopadu.

Zahvaljujući porukama da će monetarna politika i dalje biti labava, jučer su snažno porasle cijene dionica u svih 10 sektora S&P-a, pri čemu je taj indeks trgovanje završio samo 1 posto udaljen od svoje rekordne razine. Najviše su, 2,9 posto, skočile cijene dionica u energetskom sektoru, zahvaljujući rastu cijena nafte za gotovo 5 posto. No, to nije posljedica smanjenja raskoraka između ponude i potražnje, nego oštrog pada tečaja dolara, zbog čega su jučer znatno poskupile sve sirovine, čije se cijene izražavaju u američkoj valuti. A dolar je, zbog ublažene retorike Feda po pitanju povećanja kamata, jučer oštro pao u odnosu na košaricu valuta. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je više od 2 posto, što je njegov najveći dnevni pad u posljednjih šest godina.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo s otprilike 121 na svega 119,80 jena, dok je cijena eura skočila s oko 1,0590 na više od 1,1050 dolara.Sve je to pozitivno utjecalo na tržište kapitala, a na optimizam ulagača ukazuje i iznadprosječan obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo 7,9 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovom mjesecu.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 0,2 posto, a za toliko su skliznule i cijene dionica u Šangaju. Burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji skočili su, pak, između 0,4 i 1,8 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 1,6 posto, što je njegov najveći dnevni skok od rujna 2013. godine. Snažan rast azijskih burzi zahvaljuje se jučerašnjim porukama čelnika američke središnje banke iz kojih su ulagači zaključili da Fed neće žuriti s povećanjem kamata. Doduše, Fed je iz svog priopćenja izostavio frazu da će biti ′strpljiv′ po pitanju kamata, što otvara prostor za njihovo povećanje idućih mjeseci, no predsjednica Feda Janet Yellen kazala je na konferenciji za novinare da “samo zato što je iz priopćenja izbačena riječ ′strpljiv′ ne znači da ćemo biti nestrpljivi”. Iz toga su ulagači zaključili da središnja banka neće povećati kamate već u lipnju, nego tek na jesen. Tim više što su čelnici Feda oštro smanjili procjene rasta kamata do kraja ove godine s prijašnjih 1,125 na 0,625 posto.

Također, Fed je smanjio svoje procjene rasta gospodarstva, poručivši da je rast ′nešto umjereniji′, dok je prije tri mjeseca tvrdio da gospodarska aktivnost ′raste solidnim tempom′. Premda je Yellen ponovno istaknula da će odluka o kamatama biti donesena ovisno o budućim gospodarskim pokazateljima i da se ne može isključiti mogućnost njihova povećanja već u lipnju, analitičari su zaključili da će prvo povećanje kamata od 2006. godine uslijediti tek u rujnu ili listopadu. “U priopćenju Feda nema ničega što bi sugeriralo da će kamate povećati već u lipnju, pa smo uvjereni da se taj potez može očekivati najranije u rujnu”, kaže Michelle Girard, analitičarka u banci RBS. Najviše je jutros, gotovo 2 posto, skočio australski burzovni indeks, što se zahvaljuje padu tečaja dolara, zbog čega su znatno poskupile sve sirovine, čije se cijene izražavaju u američkoj valuti.

Tako je, primjerice cijena zlata jutros skočila na 1.171 dolar po unci, dok je jučer u ovo doba iznosila 1.145 dolara. Cijene nafte jučer su, pak skočile više od 3 posto. Jutros je, doduše, cijena barela na američkom tržištu skliznula za 80-ak centi, na 43,80 dolara, a u Londonu za 40-ak centi, na 55,45 dolara, no i dalje su osjetno više nego jučer u ovo doba. Međutim, u Šangaju su cijene dionica jutros blago pale, jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta nakon što su cijene dionica danima snažno rasle i jučer dosegnule najviše razine u sedam godina. Tokijski Nikkei indeks oslabio je, pak, zbog jačanja jena prema dolaru, pa su pod pritiskom dionice japanskih izvoznika, čiji proizvodi na svjetskom tržištu zbog toga postaju manje konkurentni.

A dolar je na valutnim tržištima, zbog ublažene retorike Feda po pitanju povećanja kamata, od jučer pod pritiskom. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros je skliznuo daljnjih 0,3 posto, nakon što je jučer potonuo 1,8 posto, što je njegov najveći dnevni pad u posljednjih šest godina. No, u odnosu na japansku valutu dolar je nadoknadio dio gubitaka. Jučer je, nakon poruka Feda, po prvi puta u tri tjedna zaronio ispod razine od 120 jena, da bi jutros dosegnuo 120,50 jena.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, na 1.594 boda, približivši se najvišoj razini u 7,5 godina, nakon što je jučer ojačao 0,4 posto. Pariški CAC, frankfurtski DAX i londonski FTSE indeks bili su u 9,30 sati na dobitku između 0,3 i 0,5 posto. Pritom je FTSE dosegnuo najvišu razinu u povijesti. Rast cijena dionica zahvaljuje se jučerašnjim porukama čelnika američke središnje banke iz kojih su ulagači zaključili da Fed neće žuriti s povećanjem kamata.  “U priopćenju Feda nema ničega što bi sugeriralo da će kamate povećati već u lipnju, pa smo uvjereni da se taj potez može očekivati najranije u rujnu”, kaže Michelle Girard, analitičarka u banci RBS. Određenu prepreku moglo bi za europska tržišta predstavljati jačanje eura prema dolaru. Dionice kompanija iz eurozone, posebice njemačkih, proteklih su mjeseci snažno jer ulagači očekuju da bi nizak tečaj eura mogao ojačati gospodarstvo eurozone i podići zarade kompanija. “Njemačko gospodarstvo, treći najveći svjetski izvoznik, neće izgleda uživati u preslabom euru prema dolaru”, ističe Jonathan Sudaria, analitičar u tvrtki Capital Spreads.

Oba indeksa već tjednima postupno klize, pa je tako Crobex od početka godine u minusu 0,3 posto, dok je Crobex10 za toliko još u plusu. “Jučerašnje trgovanje nije donijelo veće pomake Crobexa, kao ni ostvarenog prometa. Danas također ne očekujem bitnije pomake, iako Državni zavod za statistiku izlazi s podatkom o maloprodaji, jer ulagači vjerojatno neće značajnije reagirati na objavu”, kaže Mišo Kalajžić, voditelj službe brokerskog trgovanja Societe Generale Splitske banke. Među većim dobitnicama bila je dionica Badela 1862, drugi dan zaredom. Nakon skoka u utorak za 55 posto, u srijedu je ojačala 2,44 posto, na 21 kunu. Ta kompanija objavila je javni poziv za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju tvrtke u okviru predstečajne nagodbe.

Najveći skok cijene zabilježila je dionica Imunološkog zavoda, za 19,41 posto, na 113,44 kune, a znatnije je skočila i cijena dionice Hidroelektre niskogradnje, za 15,65 posto, na 33,99 kuna. Danas će se u postupku predstečajne nagodbe održati ročište na kojem će se glasovati o planu financijskog i operativnog restrukturiranja te građevinske tvrtke. S druge strane, među većim gubitnicama su dionice Podravke kojima je cijena pala za 1,97 posto, na 304 kune, te dionice Petrokemije, s padom cijene za 7,22 posto, na 16,71 kunu.

You may also like

0 comments