Centar Zlata
Američko tržište dionica u posljednjih je nekoliko mjeseci doživjelo znatan pad. Glavni referentni indeks S&P 500 od siječnja do danas pao je za gotovo 18.2%, označivši time najgori početak godine još od 1939. U isto vrijeme, drugi najvažniji njujorški indeks Nasdaq strmoglavio se za preko 27.9 %.
Analitičari kao glavne uzroke katastrofalnog rezultata tržišta dionica navode restrektivnu monetarnu politiku Sustava federalnih rezervi koja je uslijedila nakon skoro dvije godine intenzivnog subvencioniranja gospodarstva “helikopterskim novcem” u borbi s posljedicama pandemije i mjera zatvaranja.
Središnja monetarna institucija u SAD-u de facto nije imala drugog izbora jer je gospodarstvu sada počela prijetiti nadiruća inflacija, geopolitička nestabilnost, energetska kriza te kriza opskrbnih lanaca dodatno zakomplicirana sukobom u Ukrajini. Iz tog razloga, mnogi u financijskom svijetu sve češće govore o “savršenoj oluji” koja pogađa tržišta, potičući investitore da okrenu svoja ulaganja sigurnim utočištima.
Iz perspektive investitora u dionice, vrtoglavi rast cijena i povišene kamatne stope signaliziraju pojačani rizik odnosno “medvjeđe tržište”, što znači da se dionica treba “riješiti” te da će tržište morati još padati prije nego vidimo “svjetlo na kraju tunela”.
“Povijest pokazuje da će Fed tolerirati velike padove cijena dionica ako uvjeti to budu opravdali. Ti uvjeti su danas prisutni, što znači da ne bismo trebali očekivati da će Fed u ovom trenutku priskakati u pomoć burzama”, nedavno je izjavio Gavin Stephens, direktor upravljanja portfeljem u Goelzer Investment Managementu, za CNN Business.
SAD-u prijeti otežano zaduživanje s mnogo nepovoljnijim uvjetima nego dosad, a krajnji potrošači također se nalaze u nezavidnom položaju zbog poskupljenja i nestašica svakodnevnih potrepština, što je situacija koja sve više nalikuje uvodu u ozbiljnu recesiju koja ni u kojem slučaju neće zaobići dioničko tržište. Najgore razdoblje za dionice stoga se očekuje u drugoj polovici 2022.i početkom 2023. godine. Kada je riječ o mogućoj recesiji, svakako je važno napomenuti da će ona imati globalne implikacije jer je isti fenomen koji vidimo na američkom tržištu prisutan i u Europi, gdje je glavni referentni indeks Stoxx 50 u padu 16% od početka godine, a stopa inflacije u nekim zemljama već doseže dvoznamenkaste brojke.
Dizanje kamatnjaka od strane Feda znači jači dolar i okretanje nekih investitora ka ulaganju u američke državne obveznice zbog većeg prinosa i manjeg rizika ovog instrumenta za razliku od dionica. Međutim, u tom slučaju problem predstavlja inflacija zbog koje, iako američki dolar jača u odnosu na druge svjetske valute, njegova kupovna moć i dalje opada, dok istovremeno prinosi na obveznice nisu ni približno dovoljni kako bi se izišlo na kraj s visokom inflacijom.
Glavni konkurentski instrument državnim obveznicama predstavljaju plemeniti metali poput investicijskog zlata koji privlače sve veći broj investitora u potrazi za sigurnim utočištem očuvanja vrijednosti u nesigurnim vremenima. U prvom kvartalu 2022., potražnja za zlatom narasla je za čak 34%, gledano godinu na godinu, a radi se i o najjačem kvartalu još od kraja 2018., prenosi World Gold Council.
Potražnja je iznosila 1234 tone, što je za 19% iznad petogodišnjeg prosjeka, dok je konkretno za investicijsko zlato (zlatnici i zlatne poluge) potražnja 11% iznad petogodišnjeg prosjeka. Središnje banke diljem svijeta kupile su 84 tone zlata, gotovo duplo više nego u prethodnom kvartalu. a tehnološki sektor bilježi najveću potražnju za zlatom od 2018. Ponuda recikliranog zlata narasla je za 15% godinu na godinu, najjači prvi kvartal još od 2016.
Okretanje investitora zlatu nije neočekivano jer se ono povijesno pokazalo kao jednim od najboljih instrumenata dugoročne zaštite vrijednosti tijekom razdoblja gospodarskih kriza i visoke inflacije poput ovog u kojem se trenutno nalazimo. Cijena zlata u posljednja je dva desetljeća narasla za preko 480%, gledano u američkim dolarima, i nema naznaka da se ovaj trend neće nastaviti i u budućnosti, piše Centar Zlata.