Tržišta će omekšati Trumpa i Xija?

 Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi porasli jer se procjenjuje da Washington omekšava svoja stajališta prema carinama i Kini, no ulagače je zabrinula vijest da je FBI pretražio ured odvjetnika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Dow Jones ojačao je 46 bodova ili 0,19 posto, na 23.979 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,33 posto, na 2.613 bodova, a Nasdaq indeks 0,51 posto, na 6.950 bodova.

Ti su indeksi jučer nadoknadili manji dio gubitaka od prošloga tjedna, kada je tržište bilo pod pritiskom strahovanja ulagača od trgovinskog rata, nakon što je Trump naložio da se razmotri uvođenje dodatnih carina na kineski uvoz u vrijednosti od 100 milijardi dolara, a Kina odgovorila da ne želi trgovinski rat, ali ga se ne boji.

Strahovanja od trgovinskog rata pritišću tržište već više od mjesec dana, od kada je Trump prvi put najavio uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija, jer bi te protekcionističke mjere mogle naštetiti rastu globalnog gospodarstva.

Od tada cijene dionica gotovo svakodnevno oštro osciliraju, ovisno o procjenama ulagača da li trgovinske tenzije rastu ili se smanjuju.

Jučer su bojazni od trgovinskog rata smanjene jer se smatra da će do eventualnog uvođenja novih carina proteći puno vremena, ako do njih uopće dođe, i jer je novi Trumpov ekonomski savjetnik Larry Kudlow kazao da je predsjednik otvoren za međunarodnu koaliciju koja bi se bavila trgovinskim pitanjima u vezi Kine.

Sada se čeka što će kineski predsjednik Xi Jinping kazati o trgovinskim odnosima sa SAD-om u utorak na jednoj ekonomskoj konferenciji.

Ulagače je, pak, zabrinula vijest da je FBI jučer pretražio ured osobnog Trumpovog odvjetnika Michaela Cohena, koji se zatekao u središtu kontroverze oko isplate novca porno zvijezdi koja tvrdi da je 2006. imala spolne odnose s Trumpom i da je dobila novac da o tome ne govori uoči predizborne kampanje 2016.

Cohenov odvjetnik kazao je da je FBI uzeo određene dokumente i da je pretraga izvedena dijelom po nalogu ureda posebnog istražitelja Roberta Muellera, koji istražuje optužbe da se Rusija miješala u američke predsjedničke izbore 2016. i mogući dosluh Trumpove kampanje s Moskvom. “Čak i ako se pokaže da to nije ništa važno, inicijalna reakcija na takve vijesti je uvijek negativna za tržište”, kaže Randy Frederick, potpredsjednik u tvrtki Charles Schwab.

S druge strane, tržite je podržano optimističnim očekivanjima uoči početka sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju porasle 18,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Bio bi to najveći skok zarada u sedam godina, a zahvaljuje se poreznim promjenama u SAD-u početkom ove godine i snažnom rastu globalnog gospodarstva.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,15 posto, na 7.194 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,17 posto, na 12.261 bod, a pariški CAC 0,10 posto, na 5.263 boda.

Kineski predsjednik Xi Jinping obećao je u utorak šire otvoriti gospodarstvo i smanjiti carine, uključivo na automobile, smanjujući napetosti koje su prijetile prerasti u trgovinski rat između Kine i Sjedinjenih Država, dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, prenose agencije.

U govoru koji je izravno prenosila televizija, Xi nije izravno spominjao opasnost od trgovinskog rata s Washingtonom, no nizom mjera je čini se želio točku po točku odgovoriti na napade predsjednika Donalda Trumpa, piše agencija AFP.

“Kineska vrata neće ostati zatvorena. Ona će se šire otvoriti”, rekao je Xi na godišnjem Forumu Baoa za Aziju u pokrajini Hainan.

Kina će “ući u novu fazu otvaranja, znatno će proširiti pristup tržištu” svog bankarskog sektora, kao i sektora sigurnosti i i osiguranja i povećat će suradnju sa stranim financijskim tržištima, rekao je Xi.

“Ove godine, znatno ćemo smanjiti uvozne tarife na vozila, a istodobno ćemo smanjiti uvozne tarife na neke proizvode”, rekao je Xi pred međunarodnim dužnosnicima, među kojima je bila direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde.

Automobili koje Kina uvozi carine se po stopi od najmanje 25 posto, što je velika jabuka razdora sa SAD-om zbog čega je američki predsjednik Donald Trump optužio Kinu da provodi “protekcionističke” mjere.

SAD carini uvezene automobile s 2,5 posto, piše AFP.

Xi je najavio nadalje da će Kina povisiti granicu za strano vlasništvo u automobilskom sektoru “čim prije moguće” i da će požuriti provedbu najavljenih mjera kako bi otvorila financijski sektor, javlja Reuters.

Strane poslovne grupe pozdravile su govor, no ocjenjuju da mu nedostaje pojedinosti, a nije naveo nikakve rokove. SAD je ozlojeđen trgovinskom politikom Kine koju optužuje za nepoštenu praksu i krađu intelektualnog vlasništva. “Kina ne želi trgovinski suficit”, rekao je Xi na Forumu.

Između dviju zemalja golem je deficit u korist Kine, 375 milijarda dolara u 2017, kako tvrdi Washington. Njegov govor odmah je utjecao na financijska tržišta, pa je primjerice burza u Hong Kongu završila prijepodne rastom od 1,14 posto.

Strahovanja od trgovinskog rata pritišću tržište već više od mjesec dana, otkako je Trump prvi put najavio uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija, a Kina najavila protumjere jer bi te protekcionističke mjere mogle naštetiti rastu globalnog gospodarstva.

Nakon toga je Trump zaprijetio uvođenjem dodatnih 100 milijardi dolara carine na kineske proizvode, a Kina je smjesta poručila da je potpuno spremna uzvratiti “snažnim protuudarom”, tj. novim trgovinskim mjerama ukoliko SAD krene u izvršenje prijetnje.

You may also like

0 comments