Počinje trgovinski rat?
Predsjednik Donald Trump odlučio je u ponedjeljak znatno podići carine na uvoz čelika i aluminija, ukidajući izuzeća i bescarinske kvote za glavne dobavljače – Kanadu, Meksiko, Brazil i druge zemlje, a taj bi njegov potez mogao povećati rizik od trgovinskog rata.
Trump je potpisao odluke kojima je podignuo carinsku stopu na uvoz aluminija na 25 posto s prijašnjih 10 posto koje je uveo 2018. kako bi pomogao sektoru koji je upao u teškoće. Time se ponovno uvode carine od 25 posto na milijune tona čelika i aluminija koji su se u SAD uvozili bez carine prema sporazumima o kvotama, izuzećima i isključivanju tisuća proizvoda.
Trump će također nametnuti novi sjevernoamerički standard koji zahtijeva da se uvezeni čelik i aluminij “tale i liju” u regiji kako bi se ograničio uvoz minimalno obrađenog kineskog čelika u SAD.
Naredba će obuhvatiti i carine na toplovaljane cijevi za koje se koristi uvezeni čelik.
Trumpov savjetnik za trgovinu Peter Navarro rekao je da će mjere pomoći američkim proizvođačima čelika i aluminija te ojačati američku gospodarsku i nacionalnu sigurnost.
Europska unija ne vidi opravdanja za nametanje carina na njezin izvoz u SAD i reagirat će kako bi zaštitila interese europskih poduzeća, radnika i potrošača od neopravdanih mjera, objavila je u ponedjeljak Europska komisija.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da će u ponedjeljak objaviti nove carine od 25 posto na sav uvoz čelika i aluminija u SAD, koje bi bile povrh već postojećih carina na metale.
Komisija je objavila da nije primila službenu obavijest o nametanju dodatnih carina na europske proizvode i da neće odgovarati na najave bez detalja ili pisanog pojašnjenja.
“EU ne vidi opravdanje za uvođenje carina na svoj izvoz. Reagirat ćemo kako bismo zaštitili interese europskih poduzeća, radnika i potrošača od neopravdanih mjera”, navodi Komisija.
Komisija, koja je u EU-u nadležna za trgovinsku politiku, navodi da bi nametanje carina bilo nezakonito i ekonomski kontraproduktivno, posebno s obzirom na duboko integrirane proizvodne lance koje su EU i SAD uspostavili kroz transatlantsku trgovinu i ulaganja.
EK ističe da bi uvođenjem carina SAD “oporezivao vlastite građane, podigao troškove poslovanja i potaknuo inflaciju. Štoviše, carine povećavaju gospodarsku neizvjesnost i ometaju učinkovitost i integraciju globalnih tržišta.”
Trump i kralj Jordana razgovarat će o Gazi, očekuju se napetosti
Donald Trump održat će u utorak s jordanskim kraljem Abdulahom sastanak vjerojatno pun napetosti, nakon nove ideje američkog predsjednika o razvoju Gaze i prijetnje da će prekinuti pomoć Jordanu, savezniku SAD-a, odbije li prihvatiti Palestince.
Trumpov prijedlog, iznesen prije tjedan dana, da SAD preuzme Gazu, preseli njezino stanovništvo i transformira ratom opustošeno područje u “rivijeru Bliskog istoka” izazvao je negativan odgovor arapskog svijeta.
Koncept je unio novu složenost u već osjetljivu regionalnu dinamiku, u vrijeme krhkog prekida vatre između Izraela i palestinske militantne skupine Hamas.
Hamas je u ponedjeljak priopćio da će prestati puštati izraelske taoce iz Gaze do daljnjeg, navodeći da Izrael krši sporazum o prekidu napada na Gazu.
Trump je kasnije predložio otkazivanje primirja ako Hamas do vikenda ne oslobodi sve preostale taoce koje je oteo 7. listopada 2023.
Kralj Abdulah izjavio je da odbacuje bilo kakvu aneksiju zemlje i raseljavanje Palestinaca. Očekuje se da će u utorak objasniti Trumpu da bi takav potez mogao potaknuti radikalizam, proširiti kaos u regiji, ugroziti mir s Izraelom i ugroziti sam opstanak zemlje.
Trump je pak modificirao aspekte svog početnog prijedloga, ali izražava sve veće nestrpljenje prema arapskim čelnicima koji ovu ideju smatraju neizvedivom.
“Mislim da će primiti” izbjeglice, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući u ponedjeljak referirajući se na kralja Abdulaha.
Upitan bi li uskratio pomoć Jordanu i Egiptu odbiju li to učiniti, Trump je odgovorio: “Da, možda, naravno, zašto ne… ako se ne slažu, ja bih vjerojatno uskratio pomoć.”
Stiješnjena između Saudijske Arabije, Sirije, Izraela i okupirane Zapadne obale, Kraljevina Jordan već jest dom za više od 2 milijuna palestinskih izbjeglica u svojoj populaciji od 11 milijuna, a njihov status i brojnost dugo su izvor tjeskobe za vodstvo zemlje.
Aman je tijekom desetljeća počeo ovisiti o Washingtonu kao najvećem izvoru ekonomske i vojne pomoći, koja sada iznosi više od milijardu dolara godišnje.
Jordan je 1994. potpisao mirovni sporazum s Izraelom, ali i dalje sa zapadnim susjedom ima zategnute odnose. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je Trumpov prijedlog vrijedan razmatranja.
