Trgovinski sukobi ojačali su globalnu ulogu eura

Izvješće
Strah od trgovinskih sukoba, sankcije i izazovi multilateralnom poretku doprinijeli su u 2018. godini oporavku korištenja eura diljem svijeta s povijesno niskih razina, izvijestila je u četvrtak Europska središnja banka (ECB).

Na to je prvenstveno utjecala promjena udjela u globalnim deviznim pričuvama u kojima se smanjuje udio dolara, što ide na ruku euru, budući da je on druga najčešće korištena valuta, kao i druga najlikvidnija valuta za investitore, izjavio je član uprave ECB-a Beonit Coeure.

Osim trgovinskih napetosti, euru su pripomogle i reforme unutar eurozone, koje su imale za cilj osnažiti ekonomsku i monetarnu uniju između članica, stoji u godišnjem ECB-ovom izvješću o globalnoj ulozi eura. Euro je 2018. godine činio oko 20,7 posto globalnih deviznih rezervi, mjerenih stalnim valutnim tečajevima, što je za 1,2 postotna boda više u odnosu na prethodnu godinu.

U međuvremenu, dolar je ostao vodeća valuta, no udio mu se smanjio na 61,7 posto, što je najniža razina udjela od uvođenja eura prije 20 godina. “Neke središnje banke možda su počele razmatrati smanjenje svojih pozicija u financijskoj imovini izloženoj rizicima unilateralnih poteza”, priopćio je ECB.

Rusija, jedna od zemalja s najvećim deviznim rezervana, prodala je 2018. godine 100 milijardi dolara nakon novog kruga američkih sankcija, a umjesto toga je kupila 90 milijardi dolara vrijedne eure i kineske juane.

Središnja banka je također ustanovila da je udio novog duga denominiranog u eurima od izdavatelja izvan eurozone prošle godine porastao za 2,5 postotnih bodova, na 22,7 posto, dok je udio dolara smanjen za osam postotnih bodova, na nešto niže od 61 posto.

U međunarodnim plaćanjima roba i usluga, udio u eurima ostao je stabilan. Gledajući u budućnost, o međunarodnoj ulozi eura trebale bi odlučivati tržišne snage, kazao je Coeure, iako ga ECB može poduprijeti “u tehničkom području”. “Primjerice, podržavanje integracije europskih plaćanja, što može olakšati, ubrzati i pojeftiniti međunarodnim ulagačima korištenje imovine denominirane u eurima”, objasnio je.

U međuvremenu, jačanje ekonomske i monetarne unije između zemalja članica eurozone također bi trebalo pružiti temelj za rast korištenja valute na globalnoj razini.

Trgovinske barijere koje su nametnule globalne sile izazov su gospodarstvima diljem svijeta, izjavila je izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde, pozivajući vlade da ulože veće napore za okončanje trgovinskih sukoba.

Govoreći na konferenciji koju je organizirala Europska središnja banka (ECB) o stanju gospodarstava središnje i istočne Europe, Lagarde je kazala kako sve zemlje moraju surađivati kako bi globalna trgovina donosila korist i prosječnom građaninu svijeta.

„Možemo započeti tako što ćemo poduzeti sve što možemo kako bi smanjili trenutne trgovinske sukobe i nastavili konstruktivan dijalog”, kazala je.

MMF je procijenio da će do 2020. godine rastuće carine stajati globalno gospodarstvo 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Predsjednik ECB-a Mario Draghi rekao je da su središnja i istočna Europa „nesrazmjerno pogođene” sukobima.

Lagarde je također pozvala zemlje središnje i istočne Europe na gospodarske reforme i borbu protiv korupcije u vladinom sektoru.

“Kada korupcija postane institucionalizirana, ona truje mogućnost nacije da privuče investitore i stvori radna mjesta”, upozorila je.

Brojne zemlje istočne i središnje Europe zadnjih su godina suočene sa skandalima i prosvjedima vezanima uz korupciju. Lagarde je napomenula da osobito mladi doživljavaju korupciju kao glavni problem.

You may also like

0 comments