[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) o bruto domaćem proizvodu (BDP) po županijama pokazala je da se od 328,1 milijardu kuna, koliko je iznosio BDP u 2014., po podacima Državnog zavoda za statistiku, čak trećina ili 33,3 posto odnosi na Grad Zagreb.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Dodaju li se Zagrebu Istarska i Primorsko-goranska županija, njihov BDP čini gotovo 50 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, dok ekonomski najslabija Ličko-senjska županija čini tek 0,9 posto ukupnog BDP-a.[/vc_column][/vc_row]
Analiza HGK je pokazala i da je BDP na nacionalnoj razini i u svim županijama u 2014. bio nominalno manji nego u pretkriznoj 2008. godini, no negativne stope rasta znatno su se razlikovale među županijama pokazujući veću ili manju otpornost na krizu. Tako je BDP Međimurske županije u 2014. nominalno bio samo 0,6 posto manji nego u 2008., Grada Zagreba i Zagrebačke županije približno dva posto manji, dok je istodobno pad u Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj iznosio oko 20 posto.
U kombinaciji relativno visokog udjela u nacionalnom BDP-u te relativno visoke stope pada, najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a Hrvatske u tom je razdoblju ipak imala Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je BDP bio devet posto manji, navode iz HGK.
BDP po stanovniku: Zagreb najrazvijeniji
Podaci o BDP-u po stanovniku pokazuju da je u 2014. godini Hrvatska među članicama EU bila 26., razvijenija samo od Bugarske i Rumunjske. Tu je poziciju zadržala i u 2015. da bi se 2016. Rumunjska izjednačila s Hrvatskom, na 59 posto prosjeka razvijenosti EU.
Podaci o BDP-u po stanovniku po županijama upućuju na veliku razliku u razini razvijenosti pojedinih županija. Tako je najrazvijeniji Grad Zagreb imao 3,2 puta veći BDP po stanovniku od najnerazvijenije Virovitičko-podravske županije.
Kada se županije usporede s njihovim prosjekom, vidljiv je i utjecaj triju najrazvijenijih županija – Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija – na podizanje tog prosjeka.
U 2014. je tako samo šest županija bilo iznad prosjeka svih županija, a sve ostale ispod te vrijednosti. Uz Virovitičko-podravsku, na začelju su se našle i Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija. Jedina županija u kojoj je porastao BDP po stanovniku od pretkrizne 2008. do 2014. godine, i to za 1,4 posto, je Šibensko-kninska, iza koje slijedi Međimurska, koja se 2014. izjednačila s razinom BDP-a po stanovniku iz 2008. godine, navode iz HGK.
16 županija među 10 posto najnerazvijenijih NUTS 3 regija u EU
Analiza HGK je također pokazala da se 16 hrvatskih županija nalazi među 10 posto najnerazvijenijih NUTS 3 regija u EU. Dodatno, čak 6 županija nalazi se među 5 posto najnerazvijenijih NUTS 3 regija u EU. Gotovo sve hrvatske NUTS 3 regije smještene su u donjoj trećini regija EU (ukupno je 1.342 NUTS 3 regije u EU), izuzev Grada Zagreba koji je u gornjoj trećini rangiranih regija EU.
Tako su hrvatske NUTS 3 regije raspodijeljene na najbolje rangiranu (Grad Zagreb) koja se nalazi na 409. mjestu i na najlošije rangiranu, Brodskoposavska županija, koja se nalazi na 1.312. mjestu. NUTS su statističke prostorne jedinice u EU definirane od strane Eurostata – Europskog statističkog ureda. Postoji NUTS 1, NUTS 2 i NUTS 3 razina. U EU je na NUTS 3 razini ukupno 1.342 regije, od čega u Hrvatskoj 21 regija, koje prostorno odgovaraju gradu Zagrebu i 20 županija.
