Treba li Europa preispitati svoje odnose sa SAD-om

Europljani bi trebali djelovati kao “protuteža, tamo gdje su crte prekoračene”, pogotovo s obzirom na američke sankcije, argumentirao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u srijedu, predstavljajući svoju viziju promijenjene transatlantske diplomacije, ali mu je njegova šefica kancelarka Angela Merkel odgovorila kako je to samo njegovo osobno mišljenje.
Maas je u svom autorskom članku u njemačkim poslovnim novinama Handelsblatt napisao kako bi volio vidjeti “uravnoteženo partnerstvo” Europe i SAD-a. “Krajnje je vrijeme za ponovnu procjenu odnosa između SAD-a i Europe”, napisao je Maas. U temelju je ovog pristupa “pravna zaštita europskih poduzeća od sankcija”, naveo je Maas.

Zbog Trumpove trgovinske politike “Amerika prva”, njemačka su se poduzeća našla na udaru američkih sankcija, koje su povećale carine na uvoz aluminija i čelika.

Također, njemačka su poduzeća osjetila posljedice sankcija protiv Rusije. Angela je Merkel ubrzo istaknula kako to nisu vladina stajališta, već Maasovi osobni pogledi. Članak je izraz Maasovih osobnih stavova, rekla je Merkel.

Međutim, Merkel se nije u potpunosti distancirala od temeljnih poruka članka. Članak je “u osnovi, važan prilog”, rekla je Merkel. Merkel je prije iskazivala slična mišljenja. Maas je predložio uspostavljanje europskog platnog sustava, neovisnog od SAD-a, kao i stvaranje Europskog monetarnog fonda za financijsku pomoć. Nadalje, Maas se u članku založio za oporezivanje profita američkih internetskih tvrtki

Gospodarski rast eurozone zadržao se u kolovozu na najnižoj razini u godinu i pol dana, uz upozoravajuće naznake posustale potražnje i najnižu razinu očekivanja kompanija u dvije godine, pokazuje utjecajno mjesečno istraživanje tvrtke Markit.

Indeks menadžera nabave (PMI) za privatni sektor eurozone bio je u kolovozu gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 54,4 boda, procjenjuju u londonskoj tvrtki za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka..

Tempo rasta aktivnosti u proizvodnom i uslužnom sektoru zadržao se u kolovozu na najnižoj razini u godinu i pol dana, utvrdili su u Markitu. Tek je neznatno ubrzao i priljev novih narudžbi, uz posebno slab rezultat u proizvodnom sektoru koji bilježi najskromniji rast novih izvoznih narudžbi u dvije godine.

U Markitu upozoravaju i na najslabiji rast nerealiziranih narudžbi u industrijskom sektoru u nešto više od tri godine, zbog smanjenog priljeva novih narudžbi u odnosu na prvu polovinu godine. “Upalile su se lampice koje upozoravaju na moguće nevolje. Analiza podataka iz prethodnog razdoblja navodi na zaključak da potražnja mora ojačati u idućim mjesecima da bi podržala aktualnu razinu rasta proizvodnje i zapošljavanja a rizici signaliziraju da bi mogla usporiti”, ističe glavni poslovni ekonomist IHS Markita Chris Williamson.

Očekivanja kompanija za predstojeće razdoblje spustila su se ujedno na najnižu razinu u dvije godine. “Eskalacija političkih bojazni, rast cijena i posustajanje rasta knjige narudžbi u posljednje vrijeme pridonijeli su najsumornijim izgledima u gorovo dvije godine, sudeći prema očekivanjima kompanija o proizvodnji u predstojećem razdoblju”, objašnjava Williamson.

Među vodećim gospodarstvima eurozone Njemačka i Francuska bilježile su u kolovozu nešto brži rast nego u prethodnom mjesecu dok su u ostalim zemljama aktivnosti usporile. U Markitu procjenjuju da bi gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute u trećem tromjesečju trebalo dosegnuti tempo rasta od prethodna tri mjeseca kada su aktivnosti uvećane 0,4 posto.

You may also like

0 comments