Traže jačanje veza EU i SAD-a, Kina glavni suparnik

Europski parlament

Globalne krize i jačanje unutarnjih političkih snaga koje ne dijele vrijednosti zapadnih demokracija traže snažnije povezivanje Europske unije i Sjedinjenih Država, poručili su u srijedu europarlamnetraci usvojivši izvješće hrvatskog zatsupnika Tonina Picule o odnosima EU-a i SAD-a.

Europska unija i SAD se suočavaju s nizom globalnih kriza od Ukrajine do Dalekog istoka u kojima se oblikuje multipolarni svijet gdje više sila nastoji ostvariti interese koji su protivni interesima Washingtona i Bruxellesa i vrijednostima zapadnih demokracija.

Picula ocjenjuje da su “geopolitčki suparnici” EU-a i SAD-a sve odlučniji i kaže da je to bio motiv koji ga je “usmjerio prema drugom izvještaju o odnosima EU i SAD-u u ovom mandatu”.

“To nije uobičajeno postupanje, obično se napravi jedan takav izvještaj”, kazao je.

“Krajem 2021. godine je Europski parlament usvojio moje prvo izvješće o odnosima EU i SAD-a. To je bilo vrijeme u kojem smo mi mislili da je nakon pobjede Joe Bidena na predsjedničkim izborima i nakon što je svijet počeo izlaziti iz krize koju mu je nametnula korona, da je pred nama područje u kojem će suradnja (u svijetu) iz dana u dan biti sve bolja i sve tješnja”, kazao je.

“Međutim, pokazalo se da je to očekivanje bilo nerealno jer je nekoliko mjeseci nakon usvajanja mog izvještaja svijet je upao u veliku pošto je Putin odlučio realizirati svoje vjerojatno davno zamišljene planove invazijom na Ukrajinu”, objasnio je Picula, član Odbora EP-a za vanjske poslove i zamjenski član u Izaslanstvu EP-a za odnose sa SAD-om.

“Poredak koji su 70 godina zajedno gradile Sjedinjene Američke Države i Europska unija u različitim svojim formama, pod snažnim je pritiskom” kaže Picula i dodaje kako je drugi motiv izvješća bio pritisak unuatrnjih političkih opcija sklonijih autoritarnim politikama, što je suprtono liberalnim zapadnim tradicijama s jasnom podjelom vlasti i slobodama.

Dokument, koji su eurozastupnici usvojili s 485 glasova za i 77 protiv, predstavlja skup preporuka Europskog parlamenta za nastavak transatlantskog saveza “u obrani demokratskih vrijednosti koje su pod pritiskom posvuda, uključujući i unutar naših društava”.

U izvješću se traži još snažnije partnerstvo kako bi se “učinkovito obranio multilateralizam, uhvatilo u koštac s globalnim izazovima i novom i opasnom geopolitičkom realnošću koja utječe na zajedničke transatlantske vrijednosti, interese, sigurnost i prosperitet”.

EP traži da EU značajno ojača suradnju na zajedničke odgovoru na geopolitička kretanja i eskalirajuće situacije kao što je ruski agresorski rat protiv Ukrajine, posebno zajedničkim radom na jačanju istočnog krila NATO saveza kako bi se osigurala sigurnost i stabilnost crnomorske regije, pripremila obnova Ukrajine i spriječilo bilo kakve značajne poremećaje u globalnom slobodnom protoku robe.

Glede krize na Bliskom istoku izvješće pozdravlja zajedničku osudu gnusnih terorističkih napada Hamasa na Izrael i potporu pravu Izraela da se brani u skladu s humanitarnim i međunarodnim pravom, te “izražava najdublju tugu i punu solidarnost s nevinim žrtvama s obje strane”.

Također traže produbljivanje partnerstva u područjima predviđenim Strateškim konceptom NATO-a i Strateškim kompasom EU-a, posebno u područjima vojne mobilnosti, kibernetičke sigurnosti, obrambenih istraživanja, infrastrukture dvojne namjene, otpornosti i uključivih zajedničkih vježbi.

Izvješće EP-a stoga preporuča koordinaciju sa SAD-om i drugim istomišljenicima o pitanjima u kojima su kineske radnje suprotne euroatlantskim sigurnosnim interesima.

“Putinova invazija na Ukrajinu kao da je u mnogome konsolidirala pozicije različitih autoritarnih politika ali i država koje su odlučile raditi jednu vrstu kontraporetka na globalnoj razini. Prije svega mislim na Moskvu ali i Peking”, kaže Picula.

Glede zapadnog Balkana izvješće poziva na nastavak strateške suradnje EU-a i SAD-a i pružanje potpore zemljama na njihovom putu ka europskim integracijama i članstvu u NATO-u te “pružanjem podrške u rješavanju pitanja u regiji, kao što su izborna i ustavna reforma u Bosni i Hercegovini i dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje EU”.

Od EU-a i NATO-a zastupnici očekuju više potpore zemljama zapadnog Balkana u suprotstavljanju zlonamjernom stranom uplitanju i hibridnim prijetnjama iz trećih zemalja.

HDZ-ova eurozastupnica Željana Zovko, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove i stalna izvjestiteljica Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) za odnose s SAD-om, smatra da je potpora SAD-a ključna za rješenje pitanja izbornog zakona BiH koji opterećuje odnose bošnjačkei hrvatske zajednice te zemlje.

Tvrdi da je aktivnost State Departmenta “na razrješavanju situacije oko izbora bila itekako ključna u donošenju odluke predstavnika Schmidta koja je presudila da se riješi trakavica oko izbora i implementiranja izbornih rezultata”

“To ne bi bilo moguće da nije Amerika odigrala tu ključnu ulogu. SAD je jamac Daytonskog, sporazuma (…), sljedeći korak koji oni moraju učiniti je u riješavanju pitanja izbornog zakona. Amerika je odigrala izuzetno pozitivnu ulogu na zapadnom Balkanu, ona je bila ključna i u donošenju mira u BiH i na Kosovu, tako da su nam u ovom trenutku Sjedinjene Američke Države itekako potrebne da održimo mir i stabilnost i da se riješi ovo pitanje”, rekla je Zovko za Hinu.

Zovko na temelju kontakata u Washingtonu ocjenjuje da i među republikancima i među demokratima u Washongtonu postoji razumijevanje i podudaran interes za rješenje otvorenih pitanja u BiH, poput izbornog zakona.

“Ni ne jednoj strani nisam vidjela da ima bilo kakvo oklijevanje, jer postoji velika sentimentalnost prema rješenju tog pitanja koja je za Republiku Hrvatsku ključno sigurnosno pitanje”, primjećuje Zovko.

Eurozastupnica HDZ-a Sunčana Glavak poručila je na plenarnoj raspravi u utorak kako trenutna geopolitička situacija zahtijeva snažnu transatlantsku suradnju.

„Sukob u Ukrajini, geopolitički izazovi u vezi s Kinom, kao i potreba za globalnim upravljanjem klimatskim promjenama, samo su neki od izazova koji zahtijevaju čvrstu i ujedinjenu transatlantsku suradnju”, kazala je Glavak, priopćio je ured zastupnice.

“Međutim, odnosi između SAD-a i EU-a ne smiju biti shvaćeni zdravo za gotovo, a posebno ne smijemo govoriti o EU-u kao inferiornom partneru u kontekstu odnosa prema SAD-u. To uključuje suradnju u područjima kao što su trgovina, sigurnost, obrana, tehnologija i borba protiv klimatskih promjena“, dodala je.

Kina je sve više konkurent i sustavni suparnik Europske unije, poručili su rezolucijom u srijedu europarlamentarci, istaknuvši da Kina svojim postupcima pomiče odnose u tom smjeru.

Kina je “istodobno i partner, ali i sve više konkurent i sustavni suparnik EU-u“, stoji u rezoluciji usvojenoj s 529 glasova za, 47 protiv i 40 suzdržanih.

Peking „na vlastitu inicijativu jasno pomiče temelj naših odnosa prema sustavnom suparništvu“, dodaje se.

Kina pokušava promijeniti međunarodni poredak utemeljen na pravilima, ali je po pitanju globalnih izazova, poput klimatskih promjena, potreban pragmatički pristup u odnosima prema Kini, smatraju europarlamentarci.

Šef europske diplomacije Josep Borrell naglasio je u raspravi o rezoluciji u srijedu kako je klimatsku krizu nemoguće riješiti bez Kine, navevši kao primjer da se trenutno 90 posto novih termoelektrana u cijelom svijetu gradi u Kini.

“Naši su politički odnosi komplicirani. Nastavit ćemo biti partneri, konkurenti i sustavni suparnici”; poručio je.

U rezoluciji je naglašena i potreba za uravnoteženim trgovinskim odnosima koje trenutno karakterizira veliki kineski suficit.

„Moramo ograničiti rizike, smanjiti rizike, znamo dobro da sirovine, primjerice, za solarne panele se sada moraju proizvoditi u Europi. Ne možemo nastaviti biti naivni. Kako nas je Rusija ucjenjivala s energijom je nešto što oni sada pokušavaju učiniti kada je riječ o našoj ovisnosti o kritičnim sirovinama“, kazala je dan ranije u raspravi na plenarnoj sjednici izvjestiteljica Hilde Vautmans.

You may also like