Traje lov na resurse iz bivšeg sustava Gulag

Grad Pevek

Maleni gradić Pevek na sjevernoj sibirskoj obali – u staljinističkim vremenima zloglasni gulag – postao je središte ruskih ambicija o iskorištavanju golemog rudnog bogatstva u Arktičkom krugu.

Kako piše Financial Times, luka u Peveku nije zaleđena samo četiri mjeseca u godini, ali unatoč tome ruska vlada planira od nje stvoriti prometno središte na Sjevernom morskom putu (NSR), najkraćoj ruti između europskog dijela Rusije i Dalekog istoka. Naime, zbog klimatskih promjena brodski promet arktičkim vodama sve je lakši.

Ruska vlada namjerava od Peveka stvoriti ulaznu točku prema Čukotki, regiji smještenoj blizu Aljaske i poznatoj po značajnim ležištima zlata, srebra, bakra, litija i ostalih metala. “Bez NSR-a, bez luke, ne bi bilo ni Peveka”, ističe zamjenik gradonačelnika Maksim Zurbin.

A energiju za razvoj grada dat će “Akademik Lomonosov”, plutajuća nuklearna elektrana usidrena blizu Peveka. Naime, razvoj NSR-a povjeren je Rosatomu, ruskoj državnoj kompaniji za nuklearnu tehnologiju.

Osim što je postavio “Akademika Lomonosova”, Rosatom je angažirao i dva ledolomca na nuklearni pogon. Ledolomci bi trebali održavati plovnima pomorske linije u tom području tijekom cijele godine, a kompanija očekuje da će se promet intenzivirati već od 2025. godine.

Iz Rosatoma ne žele otkriti koliko su do sada uložili u ovaj arktički pothvat, ali naglašavaju da će ostvariti zaradu. Plutajuća nuklearka počet će raditi punim kapacitetom do 2023., a tada će opskrbljivati energijom nekoliko rudarskih projekata, poput rudnika zlata Majskoje kojeg razvija kompanija Polymetal uvrštena na Londonskoj burzi te Pirkakaje, jedno od najvećih nalazišta kositra u Rusiji.

Do kraja desetljeća Rosatom namjerava postaviti još četiri plutajuće nuklearke u Čaunskom zaljevu koje bi strujom opskrbljivale rudnik bakra Baimskaja. To veliko nalazište otkriveno je još u sovjetskim vremenima, ali nije moglo biti iskorištavano zbog nedostatka opreme, tehnologije i infrastrukture.

S obzirom na trenutnu veliku potražnju za bakrom zbog njegova korištenja u “zelenoj tehnologiji”, ulaganje u Baimskaju ima ekonomsku logiku.

“Rudnik je usred ničega. Nema struje, cesta, pristupa”, pojašnjava Oleg Novačuk, izvršni direktor Kaz Mineralsa, kompanije koja razvija taj 12 milijardi dolara vrijedan projekt. Rudnik bi trebao započeti s radom 2028. godine, a plutajuće nuklearke pružat će izvor energije po stabilnim cijenama idućih 60 godina.

Rusija je ovoga tjedna ugostila plenarnu sjednicu Arktičkog vijeća, skupine osam država koje graniče s Arktičkim krugom. Naime, iskorištavanje rudnih bogatstava na Arktiku dugogodišnji je cilj Rusije i predsjednika Vladimira Putina.

“Rusija se treba proširiti na Arktiku s obzirom da su tamo glavni rudni resursi”, kazao je Putin još 2017. kada je Rusija počela proizvoditi ukapljeni prirodni plin na tom području i izvoziti ga NSR-om.

Pošiljke NSR-om porasle su sa 1,5 milijuna tona u 2000. na 33 milijuna tona prošle godine, uglavnom nafte i plina. Nakon što je ponovno izabran za predsjednika 2018., Putin je kazao da volumen prometa NSR-om do 2024. treba dosegnuti 80 milijuna tona.

Rosatom očekuje da će volumen izvoza ruske robe NSR-om dosegnuti 110 milijuna tona tijekom idućeg desetljeća, ali se nada i privlačenju međunarodnog prometa. Do 2030. sjevernim plovnim putem moglo bi prolaziti 30 milijuna tona robe u tranzitu.

Rusi smatraju da će slučajevi poput prekida prometa u Sueskom kanalu u ožujku ove godine kada se nasukao kontejnerski brod Ever Given dokazati pomorskim prijevoznicima prednosti plovidbe NSR-om.

Ta ruta itekako može biti konkurentna, unatoč potrebi angažiranja ledolomaca u zimskom razdoblju, smatraju u Rosatomu. Primjerice, plovidba između južnokorejske luke Busan i Rotterdama traje 40 dana preko Sueskog kanala, a NSR-om najviše 28 dana.

“Razlika od 12 dana je značajna kada vozite robu vrijednu milijardu dolara”, kaže Kiril Komarov, prvi zamjenik direktora Rosatoma.

DP World, lučki operater i logistički div iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, prva je strana kompanija koja je u srpnju sklopila sporazum o tranzitnom partnerstvu s Rosatomom. Pandemija koronavirusa koja je poremetila globalne opskrbne lance pokazala je potrebu diverzifikacije plovnih puteva, izjavio je tom prilikom sultan Ahmed bin Sulayem, izvršni direktor DP Worlda.

Klimatske promjene trebale bi sniziti troškove plovidbe NSR-om. Naime, do polovice stoljeća količina leda smanjit će se za dvije trećine u ljetnim mjesecima, a za 50 posto tijekom zime, procjenjuje Arktički i Antarktički istraživački institut, piše Poslovni dnevnik.

You may also like